Kardinal Marx, nadbiskup Münchena i Freisinga te bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije, uputio je poslanicu svojoj nadbiskupiji u kojoj se poziva na smjernice Konferencije i Centralnog odbora njemačkih katolika. U njoj navodi kako sakrament braka za homoseksualne parove “nije moguć”, ali se istovremeno “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog “ne” blagoslovu tih parova”.
U duhu pape Franje, Marx ponavlja kako “nijedan par ne smije biti odbijen” te da “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Iako zabrinutim vjernicima u svojoj nadbiskupiji ništa ne naređuje, preporučuje im to kao “temelj pastoralnog djelovanja”.
“Postoje granice liberalizacije”
Ova praksa već se primjenjuje u nekim njemačkim biskupijama, poput Limburga, Triera i Rottenburg-Stuttgarta, jer odluka uveliko zavisi od lokalnog biskupa. S druge strane, u konzervativnijim biskupijama kao što su Köln, Regensburg ili Passau situacija je potpuno drukčija.
Reakcija pape Lava XIV uslijedila je u avionu pri povratku s puta po Africi. Izjavio je kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova koji bi išli dalje od onoga što je dopustio papa Franjo.
Objasnio je da je Franjina poznata izjava o blagoslovu za “tutti, tutti, tutti” (svi, svi, svi) izraz uvjerenja Crkve da su “svi dobrodošli i pozvani pratiti Isusa”, ali je naglasio da postoje granice liberalizacije koje Crkva “nije spremna prihvatiti” te da “formalnog” blagoslova takvih parova nema.
Papa: Mislim da postoje mnogo veće i važnije teme
Papa je u istoj prilici skrenuo pažnju na, prema njegovu mišljenju, važnija moralna pitanja. “Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV.
Pod utiskom posjete Africi, osvrnuo se na uzroke migracija, ističući da se Afrika i dalje često posmatra samo kao kontinent za iskorištavanje sirovina, bez obzira na sudbinu njenih stanovnika. Pozvao je bogatije države, ali i multinacionalne kompanije, da se uključe u rješavanje tog problema.
Na kraju je uputio oštro upozorenje o postupanju prema migrantima. “To su ljudi. I moramo se prema njima odnositi kao prema ljudskim bićima, na ljudski način, a ne gore nego prema kućnim ljubimcima”, zaključio je Papa.
