Najnoviji Globalni indeks mira (Global Peace Index) pokazuje da je nivo miroljubivosti opao u 99 država, čime je nastavljen trend slabljenja globalne stabilnosti već dvanaestu godinu zaredom.
Ipak, uprkos rastućim geopolitičkim tenzijama, pojedine zemlje uspijevaju da očuvaju visok nivo bezbjednosti zahvaljujući stabilnim institucijama, niskoj stopi kriminala i visokom povjerenju građana u državni sistem.
Globalni indeks mira obuhvata 163 zemlje i teritorije, a rangiranje se zasniva na 23 pokazatelja koji uključuju unutrašnju i spoljnu bezbjednost, nivo nasilja, vojnu potrošnju, političku stabilnost i percepciju sigurnosti među stanovništvom.
Prema ovogodišnjoj listi, najbezjbednija država na svijetu ostaje Island, a slijede Novi Zeland, Švajcarska, Slovenija i Irska. Među deset najbolje rangiranih našle su se još Austrija, Portugal, Singapur, Finska i Japan.
Ove zemlje povezuju slične karakteristike, razvijene institucije, efikasni javni sistemi, snažna socijalna zaštita i nizak nivo društvenih konflikata. U mnogima od njih građani bezbjednost doživljavaju kao sastavni dio svakodnevnog života, a ne kao privilegiju.
Stručnjaci ističu da je upravo kombinacija političke stabilnosti, ekonomskog razvoja i visokog povjerenja u institucije ključna za održavanje dugoročne sigurnosti.
Dok se Island i Novi Zeland izdvajaju po izrazito niskoj stopi kriminala, Švajcarska i Austrija prednjače kada je riječ o institucionalnoj stabilnosti. Singapur se ističe strogim sprovođenjem zakona, dok Finska i Japan uspješno kombinuju društvenu disciplinu i visok kvalitet života.
Kada je riječ o zemljama regiona, Slovenija ostvaruje ubjedljivo najbolji rezultat i zauzima četvrto mjesto na svijetu, svrstavajući se među globalne lidere po pitanju bezbjednosti. Hrvatska se nalazi na 23. poziciji, dok je Crna Gora rangirana na 30. mjestu.
Sjeverna Makedonija zauzima 46. poziciju, Bosna i Hercegovina 48, dok je Srbija na 70. mjestu globalne liste. Iako se nalazi iza većine susjednih država, Srbija se i dalje svrstava među zemlje srednjeg nivoa bezbjednosti, pri čemu na plasman utiču politički, institucionalni i regionalni faktori.
Najnoviji izvještaj potvrđuje da je očuvanje mira i sigurnosti dugoročan proces koji zahtijeva stabilne institucije, funkcionalan pravni sistem i visok stepen društvene kohezije.
U vremenu sve izraženijih globalnih izazova, upravo te karakteristike predstavljaju glavnu razliku između zemalja koje uspijevaju da očuvaju stabilnost i onih koje se suočavaju sa rastućim bezbjednosnim rizicima.
Kako se izračunava Globalni indeks mira?
Global Peace Index predstavlja jedno od najrelevantnijih svjetskih istraživanja o bezbjednosti i stabilnosti država.
Rang-lista se formira na osnovu 23 pokazatelja koji obuhvataju nivo kriminala, političku stabilnost, prisustvo unutrašnjih i spoljnih sukoba, vojnu potrošnju, broj zatvorenika, terorizam i subjektivni osjećaj sigurnosti građana.
Što je niži indeks, država se smatra bezbjednijom i stabilnijom za život, poslovanje i putovanja.
