Najviše zahtjeva stiglo je iz maloprodaje, hotelijerstva i prehrambenog sektora.
Skraćeno radno vrijeme je oblik državne pomoći koji omogućava poslodavcima da radnicima odrede manje radnih sati tokom ekonomske krize i da ih zadrže na platnom spisku. To se najviše koristi u industriji, uključujući sektor proizvodnje automobila.
“To znači da će više miliona radnika zadržati svoja radna mjesta”, rekao je njemački ministar rada Hubertus Hajl.
On nije mogao da iznese pretpostavku koliko će ljudi moći da radi skraćeno, ali je izrazio očekivanje da će to biti mnogo više nego tokom globalne krize 2009. godine.
U proljeće 2009. godine oko 1,4 miliona radnika bilo je u programu skraćenog radnog vremena.
(Srna)