Strateške rezerve nafte Međunarodne agencije za energiju (IEA) pale su na najniži nivo od 1990. godine. Američke strateške rezerve na najnižem su nivou u 43 godine, a komercijalne zalihe toliko su niske da normalno snabdijevanje postaje otežano.
“Želite li da vidite haos?” rekao je predsjednik Donald Tramp na sastanku G7 u srijedu u Versaju. “Za otprilike četiri nedjelje ostaćemo bez rezervi.”
Tramp je u pravu, ali ponovno otvaranje moeuza možda neće omogućiti dovoljno brz dotok nafte iz Persijskog zaliva da se spriječi gotovo potpuno pražnjenje zaliha sirove nafte. To bi moglo značiti da će cijene nafte ponovo rasti.
Cijene nafte proteklih su dana naglo pale dok se memorandum o razumijevanju s Iranom dogovarao i počeo primjenjivati. Cijena Brenta počela je padati nakon objave primirja sredinom aprila, spustivši se s ratnog vrhunca od 126,41 dolar na manje od 80 dolara po barelu.
Pad cijena omogućile su i velike zalihe koje su postojale prije rata, što je ublažilo najveći šok u snabdijevanju dosad zabilježen. Ali taj se višak istopio i brzo pretvorio u ozbiljan manjak.
Svjetske zalihe nafte pale su za 190 miliona barela u posljednjih nekoliko mjeseci. Ključno naftno čvorište u Kušingu u Oklahomi, koje distribuiše gorivo širom SAD, doseglo je nivo na kojem normalna isporuka postaje otežana.
Problem nije samo u Kušingu. Skladišta širom svijeta približavaju se kritičnoj tački.
“Došao bi trenutak kada nafte jednostavno ne bi bilo”, rekao je Tramp u srijedu, upozoravajući na moguću “ekonomsku katastrofu” da moreuz nije ponovo otvoren. Dodao je da bi ga zbog toga poredili s Herbertom Huverom, bivšim predsjednikom za čijeg je mandata započela Velika depresija.
Zašto bi cijene mogle rasti
Ponovno otvaranje moreuza neće odmah riješiti problem sa zalihama, nego će samo pokrenuti proces normalizacije protoka nafte. Moreuz treba obezbijediti, prazni tankeri moraju se vratiti u to područje, proizvodnja se mora ponovo pokrenuti, a nafta tek potom kreće prema odredištima.
Ništa od toga neće se dogoditi preko noći. U naftnoj industriji procjenjuju da bi moglo proći više mjeseci prije nego što se protok nafte vrati blizu uobičajene nivoe.
Dok se tržište ne stabilizuje, sistem će se i dalje morati oslanjati na postojeće zalihe. Zbog toga brojni analitičari vjeruju da su cijene nafte pale previše i da tržište potcjenjuje rizik od dodatnog pražnjenja zaliha prije nego što se spremnici ponovno napune.
“Tržište je otišlo sedam koraka ispred stvarnog stanja”, rekla je Helima Croft, voditeljica globalne robne strategije u RBC Capital Markets. “Svi misle: ‘Gotovo je’, ali pred nama je ogroman logistički izazov ako se želimo vratiti na staro.”
Kada splasne početni optimizam zbog ponovnog otvaranja moreuza, osnovni tržišni pokazatelji mogli bi ponovo gurnuti cijene nafte prema gore.
“Šta god da se idućih nedjelja dogodi u Ormuskom moreuzu, američke potrošače tokom ljeta čekaju više cijene”, rekao je Matt Smith iz Kplera. “To se još nije osjetilo zbog optimizma u vezi sa sporazumom, ali tržišne zakonitosti na kraju moraju prevladati.”
Računica je jasna: čak i kada bi globalno tržište počelo proizvoditi gotovo 5 miliona barela više nego što kupci traže, kako predviđa IEA, trebalo bi otprilike godinu dana da se nadoknadi 1,15 milijardi barela izgubljenog snabdijevanja.
“Na kraju su važne stvarne količine nafte”, rekao je Dan Pickering. “Kada njih izgubite, to se osjeti.”
Zašto bi cijene mogle padati
Ali tržište se ne ponaša uvijek logično. Trgovci očekuju da će se uskoro vratiti velike količine nafte, posebno iz članica OPEC-a kojima je potreban novac i koje žele povećati proizvodnju.
Tu će novu tržišnu dinamiku biti teško promijeniti, tvrdi Jay Hatfield, izvršni direktor kompanije za upravljanje imovinom Infrastructure Capital Advisors.
Važan je i širi kontekst. Prije rata svijet je imao toliko nafte da ga postojeće zalihe još donekle štite od posljedica velikog iscrpljivanja.
“Imali smo obilje zaliha i te smo zalihe potrošili”, rekao je Vikas Dwivedi, globalni strateg za naftu i gas u Macquarie Group. “Sada smo ispod nivoa od prošle godine, ali ne značajno.”
Na primjer, američke zalihe dizela na najnižem su nivou od 2003. godine, ali su pale za samo 12,4 posto u odnosu na petogodišnji prosjek. Zalihe benzina u SAD pale su za samo 5 posto u odnosu na prošlu godinu.
Rizik vezan uz zalihe je stvaran, ali Dwivedi smatra da analitičari koji očekuju snažan rast cijena preuveličavaju problem.
“Ako ste trgovac u rafineriji zadužen za nabavku, tokom krize morali ste obaviti deset poziva da biste došli do nafte. Sada ih morate obaviti pet ili šest. A za koju nedjelju prodavači će sami dolaziti vama i govoriti: ‘Imam nafte, hoćete li kupiti?’”, rekao je Dwivedi, prenosi Index.hr.
