Pet stvari koje trebate znati o Austriji

Austrijska republika nastala je 1918. na razvalinama Prvog svjetskog rata i Austro-Ugarske Monarhije.

Austrija u nedjelju bira novi parlament nakon što je bivši kancelar Sebastian Kurz u svibnju zbog skandala čelnika krajnje desne Slobodarske stranke (FPOe) razvrgnuo vladajuću koaliciju i sazvao prijevremene izbore, piše agencija AFP i navodi pet stvari koje treba znati o toj državi od njezinog turbulentnog rođenja prije 100 godina do žestokog protivljenja nuklearnoj energiji.

“Ono što je ostalo, to je Austrija”, bez milosti je rezimirao francuski čelnik Georges Clemenceau rađanje malene države lišene teritorija Habsburgovaca koji se protezao od Čehoslovačke do Jugoslavije.

Prva republika obilježena je brutalnim sukobima marksista i nacionalista prije nego su uslijedile dvije diktature, prvo dvojice kancelara Dollfussa i Schuschnigga, a zatim i nacista.

Zbog tih žestokih sukoba Austrijanci su nakon 1945., zbog zakašnjele svijesti o odgovornosti zemlje za dolazak Hitlera na vlast i zločine počinjene u Trećem Reichu, razvili sklonost velikim koalicijama konzervativaca i socijaldemokrata.

Život na skijama

Skijaš Marcel Hirscher (30) početkom rujna objavio je prekid maestralne karijere i Austrijance praktički zavio u crno. Sportaš kojeg mnogi smatraju jednim od najvećih skijaša u povijesti ostvario je u karijeri 67 pobjeda u Svjetskom kupu, 32 u slalomu, 31 u veleslalomu, tri u paralelnom slalomu i jednu u superveleslalomu. Osvojio je osam velikih Kristalnih globusa i šest malih Globusa u slalomu i veleslalomu.

No, kako skijanje od sredine 90-ih više nije obavezan sport u školama, broj skijaša redovno pada pa takav razvoj događaja ima i sociološku pozadinu. Naime, petina od 8,8 milijuna stanovnika Austrije živi u Beču. A čak 36 posto stanovnika na lijepom, plavom Dunavu rođeno je u inozemstvu. Broj stanovnika Beča stalno raste, što predstavlja izazov za vlasti tog grada koji je visoko na svjetskoj ljestvici po kvaliteti života.

Nostalgija zvana Sissi

Beč pomno njeguje nostalgiju za svojim zlatnim razdobljem – vremenom slikara Gustava Klimta ili utemeljitelja psihoanalize Sigmunda Freuda, kada je austrijska prijestolnica do kraja 19. stoljeća bila intelektualni svjetionik Europe.

Gluck, Mozart, Haydn, Beethoven, Schubert, Brahms, Bruckner, Mahler, Schoenberg, Strauss, Bečani ili po rođenju ili kao došljaci koji su ga prigrlili kao svoj grad, od metropole su napravili svjetski hram ljubitelja glazbe.

Milijuni turista slijevaju se godišnje u grad kako bi, između ostaloga, uživali u programima tamošnje slavne opere, 450 zimskih balova i pozlaćenim kupolama Musikvereina gdje se tradicionalno održava Novogodišnji koncert

No, ništa ne može zamijeniti tradicionalnu Badnju večer u Oberndorfu, seocetu nedaleko od Salzburga, gdje je, prije gotovo dva stojeća, nastala “Tiha noć”.

Bomboni PEZ i pištolj Glock

Austrija je prosperitetna zemlja, dobro se prodaje, a njezin izvoz predstavlja više od 50 posto BDP-a. Tu su poznata pića Red Bull i Pago, motocikli KTM, kristali Swarovski, kockarski div Novomatic, PEZ bomboni koji se od 1927. prodaju u 80 zemalja te uvelike poznati pištolji Glock.

Tvornica za proizvodnju pištolja Glock se nalazi pokraj Beča, a tim su oružjem opremljene brojne policije u svijetu, a odnedavno i papinska Švicarska garda.

Zeleni div?

Austrija je europski predvodnik u ekološkoj poljoprivredi s 25 posto obrađenih površina na kojima se uzgajaju bio-proizvodi.

Austrija se također još 1978. na referenduma odrekla nuklearne energije. Čak 87 posto potrošene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora. Austrija ima vrlo ambiciozan plan da za 15 godina polovica sveukupnih energetskih potreba bude iz obnovljivih izvora energije. Sami Austrijanci često misle da žive u pravom rajskom vrtu, no vrlo su loši đaci kada se radi o emisiji stakleničkih plinova.

Naime, Austrija je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj su emisije štetnih plinova od 1990. porasle, dok su u EU prosječno pale za 22 posto.

(Agencije)

 

Pročitajte još

Popularno