Prema pravilima koja se primjenjuju u Austriji od 7. juna 2026. godine, poslodavci u postupku zapošljavanja ne smiju da pitaju kandidate o njihovim dosadašnjim primanjima. Istovremeno, kandidati imaju pravo da prije sklapanja ugovora dobiju informacije o predviđenoj početnoj plati ili rasponu zarade za radno mjesto.
Kako objašnjava austrijska Radnička komora, odnosno Arbeiterkammer, ove promjene proizlaze iz evropske direktive o transparentnosti plata, čiji je cilj smanjenje nejednakosti u zaradama i veća zaštita kandidata i zaposlenih.
Zašto pitanje o dosadašnjoj plati može biti problematično?
Pitanje o trenutnoj zaradi na prvi pogled može djelovati bezazleno. Poslodavac možda želi da procijeni finansijska očekivanja kandidata ili utvrdi da li se njegove želje uklapaju u budžet kompanije.
Međutim, takva praksa može dovesti do toga da radnik i na novom radnom mjestu ostane u nepovoljnom položaju samo zato što je ranije bio slabije plaćen.
Ako se buduća plata određuje prvenstveno prema prethodnim primanjima, a ne prema zahtjevima posla, odgovornostima i iskustvu kandidata, postojeće razlike u zaradama mogu se nastaviti i nakon promjene poslodavca.
Zbog toga nova evropska pravila predviđaju veću transparentnost već tokom zapošljavanja. Poslodavci treba da pruže informacije o početnoj plati ili rasponu zarade, dok pitanje o prethodnoj plati ne smiju da postavljaju.
Šta kandidat može da odgovori?
Ako se tokom razgovora pojavi pitanje o dosadašnjoj zaradi, kandidat može da usmjeri razgovor na očekivanu platu za novo radno mjesto, svoje iskustvo i odgovornosti koje bi preuzeo.
Umjesto da otkriva prethodna primanja, može odgovoriti:
“Volio bih da razgovaramo o plati predviđenoj za ovo radno mjesto i o tome kako se ona određuje u skladu s mojim iskustvom i odgovornostima.”
Takav odgovor omogućava kandidatu da ostane profesionalan i razgovor usmjeri na uslove novog zaposlenja.
Važno je i da se prije razgovora informiše o uobičajenim platama u svojoj branši, kolektivnom ugovoru i poslovima koje bi obavljao. Time dobija realniju predstavu o tome šta može očekivati i lakše procjenjuje da li je ponuđena zarada odgovarajuća.
Poslodavac treba da objasni platu za radno mjesto
Transparentnost ne podrazumijeva samo zabranu pitanja o ranijoj zaradi. Prema objašnjenju austrijske Radničke komore, kandidati imaju pravo da prije sklapanja ugovora budu informisani o predviđenoj početnoj plati ili rasponu zarade.
Zaposleni takođe mogu da traže informacije o kriterijumima na osnovu kojih se određuju plate, kao i podatke o prosječnim zaradama zaposlenih na uporedivim radnim mjestima, razvrstane prema polu. Za pružanje tih informacija predviđen je razuman rok, a najkasnije dva mjeseca od zahtjeva.
Cilj je da kandidati i zaposleni lakše utvrde da li se zarade određuju prema objektivnim kriterijumima i da li postoje neopravdane razlike u plaćanju.
Šta se mijenja za radnike u Austriji?
Evropska direktiva o transparentnosti plata trebalo bi da ojača položaj zaposlenih i olakša prepoznavanje diskriminacije u zaradama. Rok za njeno prenošenje u nacionalno zakonodavstvo istekao je 7. juna 2026. godine, ali Austrija do jula nije završila donošenje odgovarajućeg zakona.
Zbog toga se, prema objašnjenju Radničke komore od 10. jula 2026. godine, na pojedine odredbe direktive pod određenim uslovima već može neposredno pozivati. Konkretna primjena zavisi od pravnog položaja i okolnosti pojedinačnog slučaja.
Kandidati koji smatraju da su njihova prava povrijeđena mogu se obratiti austrijskoj Radničkoj komori ili Službi za jednak tretman radi savjeta o konkretnom slučaju.
Promjene ne znače da će svaki razgovor za posao biti jednostavniji niti garantuju veću platu. Ipak, kandidati dobijaju jasniji osnov za razgovor o zaradi: umjesto da se njihova vrijednost procjenjuje prema tome koliko su ranije bili plaćeni, veći značaj treba da imaju posao koji obavljaju, njihove kvalifikacije i odgovornosti koje preuzimaju.
