Ova procjena obavještajne zajednice, čiji su tajni izvještaji o Iranu redovno puno trezniji i mračniji od javnih hvalisavih istupa Trampa i njegovih ljudi, otkriva i da Teheran i dalje raspolaže ozbiljnim arsenalom balističkih projektila i dronova, uprkos nedjeljamabrutalnog američkog i izraelskog bombardovanja.
Tramp tvrdi jedno, obavještajci nešto sasvim drugo
Brojke su neumoljive. Dok Tramp u Ovalnoj sobijavno priča kako je iranski arsenal “zbrisan s lica zemlje” i da im je ostalo jedva 18 ili 19 posto naoružanja, obavještajci na terenu vide drugačiju sliku. Iran je, prema izvorima iz obavještajne zajednice, uspio sačuvati oko 75 posto svojih mobilnih lansera i čak 70 posto zaliha projektila koje je imao prije rata.
Režim je, stoji u analizi, uspio ponovno osposobiti gotovo sva svoja podzemna skladišta, popraviti dio oštećenih raketa, pa čak i sastaviti nove koje su bile pred dovršetkom u trenutku kad su krenuli prvi napadi.
Službeno, administracija i dalje gura priču o potpunoj dominaciji. Visoki obavještajni zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, tvrdi da Trampova blokada “sije pravi haos” i nanosi štetu koja se gomila iz dana u dan. Kaže da je iranska vojska degradirana, da im je mornarica uništena, a vođe se skrivaju po rupama. “Ono što je ostalo jest režimska glad za patnjom civila – izgladnjuju vlastiti narod kako bi produžili rat koji su već izgubili”, poručuje on.
“Zid od čelika” u Ormuzu je nešto što Iran može izdržati mjesecima
Iako Iran i dalje tvrdoglavo odbija sve američke zahtjeve – od prekida obogaćivanja uranijuma do otvaranja Ormuskog moreuza – Tramp i njegov ministar odbrane Pit Hegset rat uporno prodaju kao “nevjerovatnu vojnu pobjedu”. Tramp je juče blokadu nazvao “čudesnom”, hvaleći mornaricu što je stvorila “zid od čelika” kroz koji niko ne prolazi.
Dan ranije je tvrdio da se iranska privreda”ruši”, da im valuta ne vrijedi “ništa” i da režim više nema čime platiti vojnike. Njegov ministar finansija Skot Besent čak je smislio zvučno ime za režim sankcija – “Ekonomski bijes” – prognozirajući da će iranska naftna infrastruktura uskoro biti trajno uništena.
Ali, izvori iz Washington Posta upozoravaju da bi Iran mogao biti puno žilaviji nego što to predviđa čak i CIA. Režim je, kažu, postao radikalniji i uvjereniji nego ikad da može nadživjeti američku političku volju. Istorija nas uči da slični režimi znaju godinama preživljavati pod embargom i vazdušnim udarima.
Propast “Projekta sloboda”
Podsjetimo, rat je počeo 28. februara, a Iran je odmah zatvorio Ormuski moreuz, ključni prolaz za svjetsku trgovinu naftom. Iako je primirje postignuto 7. aprila, mirovni pregovori u Pakistanu su propali, a Tramp je odgovorio totalnom blokadom iranskih luka. “Nije me briga hoće li se vratiti pregovorima. Ako i ne dođu, meni je to sasvim u redu”, rekao je tada hladno.
Prošle nedjelje Tramp je pompozno najavio operaciju “Projekat sloboda” kako bi obezbijedio prolaz trgovačkim brodovima uz pratnju mornarice, ali je već u utorak sve stopirao, tvrdeći da su pregovori naglo “jako napredovali”. Teheran trenutno navodno razmatra novi američki prijedlog koji bi trebalo da im stigne preko pakistanskih posrednika.
Dok Bijela kuća tvrdi da Iran zbog blokade gubi pola milijarde dolara dnevno, realnost na terenu je složenija. Iranci naftu skladište u tankerima koji zbog blokade ionako ne mogu nigdje isploviti, a proizvodnju su smanjili taman toliko da bušotine ostanu ispravne. “Situacija nije ni približno tako očajna kako neki tvrde”, kaže jedan od izvora.
Jeftini dronovi su najveći problem
Obavještajci se pribojavaju da bi Iran mogao početi krijumčariti naftu željeznicom kroz centralnu Aziju. Iako to ne može zamijeniti morske puteve, režimu bi moglo obezbijediti taman toliko vazduha da preživi još mjesecima. Što se tiče oružja, Iran i dalje ima zastrašujući arsenal – prije rata su imali 2.500 projektila i hiljade dronova kamikaza.
Istraga Washington Posta otkrila je da su iranski napadi na američke baze u regiji nanijeli daleko više štete nego što je Vašington ikad priznao. Pogođeno je najmanje 228 objekata i komada opreme, što je nivo uništenja koji se sistematski prećutkivao.
Za kontrolu Ormuskog moreuza projektili su zapravo sporedni – ključni su jeftini dronovi. Njih mogu sastavljati u malim, skrivenim skladištima koja je gotovo nemoguće locirati. “Dovoljno je da samo jedan dron pogodi brod i niko više neće htjeti osigurati tankere koji tamo prolaze”, objašnjava Danny Citrinowicz, stručnjak za bezbjednost iz Tel Aviva.
Na kraju dana, cijela ova “pobjednička” operacija mogla bi završiti kao strateški debakl. Umjesto da sruši režim i uništi njihovu nuklearnu bombu u nastajanju, Tramp bi mogao ostaviti Iran snažnijim nego prije – s ublaženim sankcijama, i dalje moćnim raketnim arsenalom i nuklearnim gorivom koje i dalje mirno obogaćuju na vlastitom tlu, zaključuje Washington Post.
