Slovenija nezadovoljna zbog austrijske kontrole granice

Novo šestomjesečno razdoblje pojačane kontrole, nakon što ga potvrdi Evropska unija, važilo bi od idućeg mjeseca.

Ministar unutrašnjih poslova Slovenije Boštjan Poklukar izrazio je nezadovoljstvo najavom Austrije kako će ponovo za šest mjeseci produžiti kontrolu svoje granice sa Slovenijom, koja je prvi put uvedena 2015. godine, u vrijeme velikog vala ilegalnih migranata.

Poklukar je u utorak u Luksemburgu učestvovao na sastanku ministara članica Evropske unije i tom prilikom razgovarao s austrijskim kolegom Wolfgangom Peschornom, koji mu je rekao kako Beč produžava važenje odluke o kontroli austrijsko-slovenske granice, koja je prvobitno uvedena zbog ilegalnih migranata.

Novo šestomjesečno razdoblje kontrole, nakon što ga potvrdi EU, važilo bi od idućeg mjeseca, navodi Hina.

Slovenija je posljednjih godina više puta protestirala zbog takvih pojačanih kontrola, jer smatra kako ih stvarna situacija ne opravdava, broj ilegalnih migranata koji iz Slovenije ulaze u Austriju je mali te kako se unutrašnjim kontrolama unutar Šengenskog prostora bez graničnih kontrola narušava povjerenje država koje učestvuju u tom mehanizmu.

Usporen promet ljudi i robe
Pojačani nadzor granice sa Slovenijom od Austrije nepotrebna je mjera, koja, uz to, izaziva i veliku ekonomsku štetu, kazao je slovenski ministar.

Dodao je kako bi od takve vrste kontrole mnogo bolje bilo da Slovenija i Austrija migrantski tok bolje nadziru osnivanjem mješovitih policijskih patrola, kako je to slovenska Vlada prije pet mjeseci dogovorila s Italijom, te kako je u tom smislu Austriji dala inicijativu, na koju još nema službene reakcije Beča.

Zbog pojačanih kontrola na austrijsko-slovenskoj granici, usporen je promet putnika i roba na većim prelazima, kao što su Karavanke i Šentilj.

Duge kolone vozila naročito su izražene u ljetnim mjesecima, tokom turističke sezone, kad se čeka na obje strane prelaza.

Unutrašnje kontrole u Schengenu provodi od 2015. godine niz članica EU-a, pozivajući se na “vanredne okolnosti”, izazvane velikim migracijskim valom iz 2015. godine, dok države koje su te mjere pogodile smatraju kako bi se one smjele odobravati samo u vanrednim slučajevima i važiti najviše dva ili tri mjeseca, kao posljednja mjera koja se koristi samo u krajnjoj nuždi, navodi Hina.

(Agencije)

Facebook Komentari

Pročitajte još

Popularno