Smrznuto povrće zdravije i svestranije nego što mislite

Smrznuto povrće može biti spas u zadnji čas kada ste u stisci s vremenom ili je frižider poluprazan. Cijenom pristupačno, praktično i jednostavno za skladištenje, dolazi već narezano i spremno za kuvanje u bezbrojnim varijantama.

Ipak, ovu skromnu namirnicu često prate dezinformacije, a mnogi je smatraju nutritivno i okusom inferiornom svježim alternativama. Istina je, međutim, da odabir povrća iz zamrzivača nosi brojne prednosti, a mnoge pretpostavke o njemu sasvim su netačne. Kako bi razjasnio situaciju, portal Tasting Table razotkriva najčešće mitove o smrznutom povrću.

Manje je hranjivo od svježeg

Iako uopšteno vlada mišljenje da je svježe uvijek najbolje, to kod voća i povrća nije nužno slučaj. Zapravo, smrznuto povrće ponekad može biti bogatije hranjivim tvarima od svježeg, što zavisi od načina berbe, pakiranja i skladištenja. Povrće namijenjeno zamrzavanju bere se na vrhuncu zrelosti, kada ima i najviše nutrijenata, dok se svježe povrće često bere ranije kako bi dozrijevalo tokom transporta.

Jednom kad je povrće ubrano, nivo hranjivih tvari počinje opadati. Što duže stoji u transportu ili na policama trgovina, gubitak je veći. S druge strane, kada se povrće zamrzne nedugo nakon berbe, ti se važni nutrijenti “zaključavaju” i čuvaju sve do vaše kuhinje.

Uvijek je gnjecavo i bez okusa

Ako se nepravilno pripremi, smrznuto povrće zaista može imati razočaravajuću teksturu i okus. Srećom, to je lako izbjeći. Ako ste ikad dobili gnjecav grah ili bezukusnu mrkvu, niste jedini, ali u većini slučajeva dovoljno je nekoliko prilagođavanja u pripremi da smrznuto povrće zablista.

Lako je pretpostaviti da se smrznuto povrće priprema slično kao i svježe, ali to ne vrijedi za svaku tehniku. Na primjer, ključan savjet kod pečenja smrznutog povrća jest da se ulje doda tek na polovini pečenja. Pustite li povrće da se peče bez dodataka, oslobodiće se višak vode i ono će se lijepo zapeći. Pred kraj pečenja možete ga promiješati s malo ulja i omiljenim začinima, što će mu dati okus i pojačati karamelizaciju.

Za razliku od svježeg, smrznuto povrće ne treba prati. Nije ga potrebno ni odmrzavati, što zapravo može dovesti do neželjene gnjecavosti. Kada se povrće ostavi da se odmrzne, kristali leda se tope, a višak vode upija se u povrće, što rezultira mekanom, kašastom teksturom. Međutim, kada povrće kuvate direktno iz zamrzivača, vlaga brzo isparava bez upijanja, pa ono ostaje čvrsto, živo i ukusno.

Kuvanje u vodi najbolja je metoda

Kuvanje u vodi popularna je metoda pripreme smrznutog povrća i, iako se može činiti najjednostavnijom, ne daje uvijek najukusnije rezultate. Osim što smanjuje udio hranjivih tvari, kuvanje takođe umanjuje okus, boju i teksturu. Druge metode koje vrijedi razmotriti uključuju kuvanje na pari, u mikrotalasnoj rerni, pirjanje, pečenje ili prženje u fritezi na vrući vazduh, a mnoge od njih jednako su praktične.

Uz to, ako preskočite kuvanje u vodi, vaše će povrće vjerovatno izgledati i imati mnogo privlačniji okus. Pečenje je izvrsna alternativa, nakon koje je povrće lijepo zapečeno, hrskavo i puno karamelizovanog okusa. Iako traje malo duže, ovaj pristup ne zahtijeva puno nadzora i izvlači najbolje iz svega, od smrznute brokule i mrkve do butternut tikve i prokulica.

Ako nemate puno vremena, idealna je mikrotalasna rerna. Ova metoda zadržava hranjive tvari, a povrće nakon toga možete lako obogatiti otopljenim maslacem ili s malo pesta. Pirjanje takođe čini čuda, posebno kod graška, koji često postane prekuvan. Pripremite ga na visokoj temperaturi s malo maslaca ili ulja i omiljenim začinima pa će zadržati svu svoju živost i prirodnu slatkoću.

Uvijek je prethodno skuvano

Još jedan čest mit jest da je smrznuto povrće već skuvano i spremno za jelo nakon odmrzavanja. To nije uvijek slučaj i važno je provjeriti ambalažu prije pripreme. Iako je većina smrznutog povrća blanširana, taj kratki toplotni korak ne skuva ga u potpunosti, niti ubija sve potencijalno štetne bakterije. Iako se rast bakterija zaustavlja tokom zamrzavanja, može se nastaviti nakon što se proizvod odmrzne.

Kako biste postigli optimalnu teksturu i bili sigurni da je povrće sigurno za jelo, treba da ga skuvate dok unutrašnja temperatura ne dosegne najmanje 74 stepena Celzijusa. To se odnosi na većinu proizvoda, ali postoje izuzeci. Uvijek provjerite uputstva na pakovanju. Ako piše “spremno za jelo”, povrće je sigurno za konzumaciju direktno iz vrećice. Međutim, izrazi poput “spremno za kuvanje” ili “skuvati i poslužiti” znače da je prvo potrebna temeljna termička obrada.

Ima neograničen rok trajanja

Smrznuto povrće pametan je izbor. Njegov impresivan rok trajanja može vam pomoći smanjiti bacanje hrane, uštedjeti novac i uživati u ukusnim namirnicama bogatim hranjivim tvarima kada svježe verzije nisu u sezoni. Uprkos tome, postoji ograničenje koliko dugo bi trebalo da ga čuvate u zamrzivaču.

Većina proizvoda od smrznutog povrća zadržaće kvalitet otprilike osam do dvanaest mjeseci. Čuvanje duže od toga neće ih učiniti nesigurnim za jelo, ali možete primijetiti pad kvaliteta. Tekstura, boja i sadržaj hranjivih tvari počeće slabiti, čineći ih manje privlačnim. Takođe može doći do oštećenja od smrzavanja (tzv. freezer burn), zbog čega povrće može postati suvo i bezukusno.

Kako bi vaše smrznuto povrće ostalo svježe i ukusno, pobrinite se da je zamrzivač na stalnoj temperaturi od -18 stepeni Celzijusa ili nižoj te da su vrećice nakon otvaranja čvrsto zatvorene. Ako sami blanširate i zamrzavate povrće, čuvajte ga u hermetički zatvorenim posudama ili čvrstim plastičnim vrećicama s patentnim zatvaračem, nastojeći istisnuti što više vazduha prije zamrzavanja, prenosi index.hr.

Pročitajte još

Popularno