“Prijetio je 2018. da će povući SAD iz NATO-a. To je ponovno učinio. Niko ne može sa sigurnošću reći kolika je vjerovatnoća da se to dogodi. Ali moramo to shvatiti ozbiljno kada američki predsjednik daje takve izjave”, rekao je Stoltenberg. Bivši norveški premijer, koji je tu dužnost vršio u dva mandata, u februaru 2025. postao je ministar finansija u sadašnjoj norveškoj vladi.
Opstanak Saveza nije zagarantovan
Tokom svog prvog predsjedničkog mandata, jedna od glavnih kritika Donalda Trampa na račun NATO-a bila je da nekoliko zemalja članica ne izdvaja dovoljno za odbranu. Od tada su mnoge članice povećale svoje odbrambene budžete i proizvodnju naoružanja, posebno nakon ruske specijalne operacije u Ukrajini. Uprkos tadašnjim prijetnjama, SAD su ostale u NATO-u.
Ipak, prema Stoltenbergu, nipošto nije sigurno da će se istorija ponoviti. “Nije prirodni zakon da ćemo NATO imati zauvijek. Nije uklesano u kamen da će Savez opstati idućih deset godina”, kazao je. Kako bi se Savez održao, Stoltenberg smatra da se ne treba fokusirati na Trampovu retoriku, već na stvarnu politiku.
Stoga naglašava da evropske zemlje moraju ojačati i preuzeti veću odgovornost ako žele da zadrže SAD kao bliskog saveznika. Smatra i da bi trebalo više vremena posvetiti objašnjavanju Amerikancima da je NATO dobar i za njih. “U NATO-u imaju nešto što Rusija i Kina nemaju: više od 30 prijatelja i saveznika.”
Pitanje Grenlanda
Donald Tramp nedavno je još jednom izrazio nezadovoljstvo što SAD ne mogu “dobiti” Grenland. Tokom konferencije za novinare 6. aprila, Tramp je, između ostalog, izjavio: “Sve je počelo s Grenlandom, ako želite čuti istinu. Želimo Grenland. Ne žele nam ga dati.”
U razgovoru vođenom u Vašingtonu, Stoltenberg je sam spomenuo Grenland, što je dovelo do pitanja može li se dogoditi da NATO prepusti Grenland SAD kako bi zadržao Ameriku u Savezu. “Ne, potpuno sam siguran da evropske zemlje i članice NATO-a neće prihvatiti da dođemo do toga.
Ako bismo prihvatili da jedna zemlja uzme teritoriju druge, a pogotovo teritoriju druge savezničke zemlje, onda je NATO u potpunosti izgubio svoju vrijednost”, odgovorio je.
Najveća briga je rat u Iranu
Iako je budućnost NATO-a neizvjesna, Stoltenberga trenutno najviše brine nešto drugo. U svijetu obilježenom krizama i sukobima, situacija na Bliskom istoku najviše zaokuplja bivšeg glavnog sekretara. “Ono što me trenutno najviše brine je rat u Iranu. Jer može eskalirati i oteti se kontroli”, rekao je.
Rat u Iranu izbio je 28. februara. Od tada je veliki dio sukoba skoncentrisan na Ormuski moreuz, ključno čvorište za izvoz sirove nafte. SAD su pokrenule blokadu brodova koji plove u i iz iranskih luka u moreuzu.
To je Trampova odluka i taktika koju Jens Stoltenberg ne razumije. “Teško je zapravo razumjeti svrhu (…) Postoji rizik da će zatvaranje biti dugotrajno, a onda će to imati velike posljedice za svjetsku privredu.” Stoltenberg oštro kritikuje Amerikance što su uopšte započeli rat u Iranu.
Na pitanje šta je trebalo uraditi umjesto toga kako bi se Iran natjerao da odustane od nuklearnih ambicija, odgovara: “Kao prvo, postojao je sporazum koji je dogovoren prije dosta godina. Nuklearni sporazum s Iranom nametnuo je vrlo stroga ograničenja njihovom programu razvoja nuklearnog oružja i projektila.
Važno je vršiti velik pritisak na Iran. Ali pri korištenju vojne sile, mora se imati jasna ideja o tome do čega to treba dovesti i koliko daleko ste spremni ići.”
