U Londonu je prošle sedmice zabilježen najveći broj poziva zbog životno ugrožavajućih stanja u jednom danu otkako postoji tamošnja hitna služba. Španski sistem za praćenje smrtnosti već je procijenio više od 300 prekomjernih smrti povezanih s vrućinom u samo nekoliko dana. Italija je prijavila pet smrti u 24 sata.
“Svako ljeto koje dočekamo nespremni plaćamo životima”
Evropa se zagrijava više nego dvostruko brže od globalnog prosjeka. Toplotni talasi više nisu rijetki ekstremni događaji, nego krize koje se ponavljaju, postaju češće, snažnije i traju duže. SZO upozorava da se priprema za vrućine direktno odražava na broj umrlih. “Svako ljeto u kojem se ne pripremimo za njih ljeto je koje plaćamo životima”, poručuje SZO.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije ističu da postoje mjere koje već sada spasavaju živote. Procjene pokazuju da bi smrtnost povezana s vrućinom u Evropi 2023. bila oko 80 posto veća da nije bilo postojećih mjera prilagođavanja.
Kod osoba starijih od 80 godina broj smrti mogao je biti dvostruko veći. SZO navodi da se učinak preventivnih mjera može mjeriti i da one nisu samo administrativna formalnost. “Akcijski planovi za vrućine i zdravlje, rana upozorenja, rashlađeni prostori i kontaktiranje ranjivih ljudi nisu birokratske vježbe. Oni upravo sada spasavaju živote”, poručuju iz SZO-a.
Savjeti građanima
Organizacija upozorava da takvih mjera treba više u cijeloj evropskoj regiji. SZO je objavio i niz praktičnih savjeta za ljude koji nemaju klimatizaciju, što je slučaj s velikim dijelom stanovnika sjeverne Evrope.
Tokom dana treba držati roletne, zastore i zavjese zatvorenima kako bi se spriječilo zagrijavanje prostora. Prozore treba otvarati noću, kada temperatura padne. Vodu treba piti i prije nego što se osjeti žeđ, a trebalo bi izbjegavati zaslađena, alkoholna i kofeinska pića.
Građanima se savjetuje da izbjegavaju podnevno sunce i da provjeravaju starije komšije i rodbinu. “Telefonski poziv ne košta ništa, a može spasiti život”, upozorava SZO. Prema podacima koje navodi organizacija, oko 60 posto hospitalizacija nakon hitnih intervencija tokom ovog toplotnog talasa odnosilo se na osobe starije od 75 godina. SZO ističe da se mnoge od tih hospitalizacija mogu spriječiti.
Šta rade gradovi?
Neke evropske zemlje i gradovi već su uveli mjere koje SZO navodi kao primjer dobre pripreme. Barselona je ovog ljeta proširila mrežu klimatskih skloništa na više od 500 prostora, uključujući biblioteku, društvene centre, parkove i apoteke.
Pariz je aktivirao registar za provjeru stanja starijih i ranjivih stanovnika te ograničio prodaju alkohola na javnim mjestima kako bi se smanjio pritisak na hitne službe. Italija je u nekim regijama uvela ograničenja rada na otvorenom tokom najtoplijeg dijela dana, uz aranžmane koji radnicima omogućuju da pritom ne izgube prihod.
SZO smatra da bi svaki evropski grad trebalo da ima vlastitu verziju takvih mjera. Toplotni talas ne pogađa samo građane, nego i zdravstvene sisteme. Bolnice su pod pritiskom zbog povećanog broja pacijenata, ali i zbog vrućine.
U pojedinim ustanovama otkazuju rashladni sistemi, medicinska oprema ne radi kako bi trebalo, a osoblje je iscrpljeno jer se noćne temperature ne spuštaju dovoljno za normalan odmor. SZO navodi da se neka bolnička odjeljenja opisuju kao neprikladna za rad u takvim uslovima.
SZO saziva hitni sastanak
Regionalna kancelarija SZO-a za Evropu najavila je da će u ponedjeljak, 6. jula, okupiti nacionalne kontaktne tačke zadužene za hitne situacije, okolinu i klimatske promjene iz svih država evropske regije. Tema sastanka biće spremnost Evrope za iduće toplotne talase.
“Na dnevnom redu biće jedno pitanje: šta smo naučili iz ovog toplotnog talasa, jesmo li spremni za sljedeći i kako SZO Evropa može više pomoći?” poručuju iz organizacije. SZO upozorava da sadašnji toplotni talas treba shvatiti kao upozorenje.
“Ovaj toplotni talas je generalna proba. Ljeta koja dolaze biće teža”, navodi SZO. Više od polovine exropskih zemalja još nema sveobuhvatan akcijski plan za vrućine i zdravlje. SZO poručuje da se to mora promijeniti i ističe da su državama, regijama i gradovima dostupne ažurirane smjernice za djelovanje.
Organizacija građanima preporučuje da prate kampanju KeepCool, koja se zasniva na četiri savjeta: izbjegavati vrućinu, održavati dom hladnim, hladiti tijelo i piti dovoljno tečmosti te ostati u kontaktu s ljudima oko sebe. “Vrućina je ovdje. Rješenja postoje. Vrijeme za djelovanje je sada”, zaključuje SZO, prenosi Index.hr.
