Tinejdžeri najavljuju borbu do smrti da bi sačuvali amazonsku prašumu

Krčenje šume u Amazoniji napreduje velikom brzinom, što je stvorilo val nezadovoljstva kod ljudi koji žive u ovom dijelu svijeta.

Nivo uništenja prašume tokom januara gotovo je dvostruko veća od izmjerene u istom mjesecu prošle godine. Tada je ovu regiju pogodila velika suša, a potom i požari koji su uništili veliki dio amazonske prašume. Riječ je o važnom skladištu ugljika koji je glavni zid u odbrani planete od globalnog zagrijavanja.

Potresni prizori uništenja biljnog i životinjskog svijeta obišli su planetu. BBC je pokušao saznati kako mladi vide budućnost ugrožene regije.

Borba do smrti

Maristela Clediane Uapa Arara (14) članica je grupe Arara-Karo. Lovci-sakupljači su jedna od oko 900.000 grupacija koja živi u prašumi već hiljade godina. Danas njihov teritorij ugrožavaju rudari i drvosječe.

“Zabrinuti smo, jer nam je šuma veoma važna. Ona je naša majka, brine o nama, pa i mi moramo voditi računa o njoj”, kaže Maristela.

Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro kaže da bi trebalo ukinuti zaštićena područja na kojima žive domoroci, kao i njihova kulturna prava. Namjerava ih integrisati u ostatak stanovništva i ponuditi im jedan dio zemlje kako bi se mogli baviti poljoprivredom i rudarstvom.

“Nova vlada ne voli domoroce. Ponosna sam na našu zajednicu, a mi žene moramo se boriti za šume Amazonije”, navodi Maristela.

Njena rodica Juliana Tuiti Arara kaže da područje nije samo na udaru predsjednika, već i drugih grupacija domorodaca.

“Tužno je gledati kako naši rođaci popisuju šumu po nalogu ljudi izvana. Proteklih godina smo ih gledali kako buldožerima ubijaju stabla”, kaže Juliana.

Djevojke su odlučne sačuvati zemlju svojih predaka.

“Moramo djelovati. Ne smijemo prekriženih ruku promatrati kako stabla nestaju”, kaže Maristela i dodaje da su obje spremne do smrti braniti prašumu Amazonije.

“Svi imaju ista prava”

Nisu starosjedioci jedini koji vjeruju da je šuma njihova. Carina de Faria (16) i njen brat Rodrigo (18) potomci su poljoprivrednika. Dane provode čuvajući stoku s ocem Gersonom. Žele nastaviti njegovim stopama.

“Svima, apsolutno svima je potrebna zemlja. Poljoprivrednici koji naseljavaju ove krajeve proizvode hranu za sebe, a jedan dio proizvoda je namijenjen tržištu. Svatko ima pravo koristiti zemlju i moramo je podijeliti ravnopravno”, kaže Carina.

Nekoliko minuta vožnje od njih živi Gustavo (18), Rodrigov prijatelj. Prošlog augusta je njegovo domaćinstvo pogodio požar. Vatrena stihija najčešće nastaje uslijed sušnog razdoblja, ali ovaj put je uzrok požara drugačiji.

“Razočarani smo zbog velike štete. Požar je nastao kada je neko zapalio šumu, kako bi očistio zemlju za vlastite potrebe. Izgorjelo je oko 70 posto našeg posjeda. Neke životinje su uginule, a značajan broj je morao na liječenje. Gubici su ogromni”, objašnjava Gustavo koji potječe iz obitelji poljoprivrednika. Dodaje da su za neizvjesnu budućnost šuma Amazonije krivi mnogi farmeri.

“Prašuma neće opstati, jer mnogi poljoprivrednici ne shvaćaju srž ekološkog problema. Samo žele očistiti što veću površinu zemlje, kako bi povećali prihode”, kaže Gustavo.

Tinejdžeri jedini protestiraju

Protesti aktivista za zaštitu šuma Amazonije sve češća su pojava na ulicama Manausa, glavnog grada brazilske savezne države Amazonas. Ovdje živi oko dva miliona ljudi. Bruno Rodrigues (15) osnovao je grupu aktivista za zaštitu prašume Conscious Next.

Tokom protesta zaustavljaju strance kako bi im približili motive svoje borbe.

“Želimo im skrenuti pažnju na opasnost problema. Ima ljudi koji ne žele saslušati mlade aktiviste, bez obzira na važnost upozorenja”, navodi Bruno.

Protesti se održavaju svakog petka, pod nazivom “Petkom za budućnost”. Slogan je jasna asocijacija na inicijativu koju je pokrenula mlada aktivistica Greta Thunberg.

Ana Beatriz (15) kaže da su mnoge obitelji pogođene šumskim požarima. Njena sestra ima problema s disanjem, a zbog smoga koji je nastao uslijed požara završila je u bolnici.

“Bila sam tužna zbog šume i životinja koje je ubila vatra. Amazonija je dom jednoj desetini svih životinjskih vrsta na planetu, a stručnjaci procjenjuju da su požari ubili više od dva miliona jedinki, uključujući jaguare, zmije, ljenjivce i brojne insekte.”

Usprkos razaranju prašume, Bruno je i dalje optimističan.

“Ne gubimo nadu, jer živimo u akciji. Političari moraju početi djelovati. Kada hiljade mladih izađe na ulice, neće nas više moći ignorirati”, kaže Bruno.

(klix)

Pročitajte još

Popularno