Na to je upozorio UN u velikom izvještaju koji su zajednički objavile Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO), navodeći da je snabdijevanje hranom u nekim područjima dovedena do sloma zbog sve učestalijih i snažnijih toplotnih talasa na kopnu i moru, piše The Guardian.
Rad na poljima nemoguć
U izvještaju se navodi da bi u već vrućim regijama, poput velikog dijela Indije, južne Azije, tropske subsaharske Afrike te dijelova Srednje i Južne Amerike, poljoprivrednicima moglo postati nemoguće sigurno raditi na otvorenom i do 250 dana godišnje, što je više od dvije trećine godine.
Posljedice osjeća i stoka, kod koje se bilježi porast smrtnosti. Toplotni stres za uobičajene vrste počinje već na 25°C. Ekstremne vrućine smanjuju količinu mlijeka kod krava te udio masti i proteina u njemu. Svinje i kokoši ne mogu se znojiti pa s porastom temperature pate od probavnih smetnji, zatajenja organa i kardiovaskularnog šoka.
Pad prinosa usjeva i pomor ribe
Većina poljoprivrednih kultura bilježi pad prinosa na temperaturama iznad 30°C, a oštećenja uključuju slabljenje ćelijskih zidova i proizvodnju toksina. Prinosi kukuruza u nekim su područjima već pali za oko 10 posto, a pšenice za gotovo jednako toliko.
Predviđa se da će se taj pad nastaviti kako temperature budu rasle za više od 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa. Istovremeno, okeanski toplotni talasi uzrokuju pomor ribe. Vrućina smanjuje nivo otopljenog kiseonika u vodi, što dovodi do masovnog ugibanja i smanjenja ribljih populacija.
U izvještaju objavljenom u srijedu navodi se da se može učiniti mnogo više kako bi se poljoprivrednici na vrijeme upozorili, budući da su toplotni talasi često predvidivi. Vremenske prognoze i mobilne komunikacije mogle bi se koristiti za obavještavanje poljoprivrednika o nadolazećim ekstremnim uslovima.
Rješenje u prilagođavanju
Richard Waite, direktor poljoprivrednih inicijativa pri institutu World Resources Institute, koji nije učestvovao u izradi izvještaja, naglasio je da je ključno odmah se početi prilagođavati rastućim temperaturama. Treba, kaže, poljoprivrednicima obezbijediti alate, znanje i rana upozorenja kako bi mogli predvidjeti ekstremne vremenske uslove i zaštititi se od njih.
“Bez prilagođavanja, ekstremne vrućine smanjiće prinose usjeva i stoke, što će prisiliti na korištenje više zemljišta za poljoprivredu kako bi se održala proizvodnja hrane. To bi dovelo do još većih emisija zbog prenamjene zemljišta, što bi onda dodatno pogoršalo klimatske uticaje na poljoprivredu”, rekao je.
“Potrebno nam je suprotno: proširiti rješenja koja pomažu poljoprivrednicima da održe i na održiv način povećaju produktivnost, čak i u promjenjivoj klimi. Tako ćemo prekinuti taj začarani krug, a ne ga pojačati.”
“Životi radnika su ugroženi”
Morgan Ody, poljoprivrednica i glavna koordinatorka globalne organizacije radnika u prehrambenoj industriji La Via Campesina, istakla je da su životi radnika sve ugroženiji.
“Poljoprivrednici, poljoprivredni radnici i mali ribari – posebno žene i stariji među njima – čija egzistencija zavisi od svakodnevnog rada na poljima, rijekama i okeanima, izuzetno su ranjivi na ekstremne vrućine, koje ugrožavaju i njihovo zdravlje i život.
Ove ekstremne vremenske pojave uveliko su uzrokovane industrijskim monokulturama i stočarskim sistemima koji emituju ogromne količine stakleničkih gasova”, poručila je. Ody je zatražila naknadu za radnike zbog gubitaka koje trpe usljed ekstremnih vremenskih uslova, otpis dugova i javna ulaganja u mjere prilagođavanja.
Takođe je pozvala na donošenje propisa o bezbjednosti na radu koji bi ograničili vrijeme izloženosti visokim temperaturama za radnike na poljima i brodovima te prisilili poslodavce da obezbijede hlad, odmor i vodu. Dugoročno, zalaže se za zamjenu intenzivne poljoprivrede metodama koje su prihvatljivije za prirodu.
Problem u ranjivosti modernog sistema
Prema Molly Anderson, profesorici studija o hrani na Middlebury Collegeu u Vermontu, koja takođe nije učestvovala u izvještaju, moderni industrijalizovani prehrambeni sistemi zavise od uskog raspona osnovnih usjeva i visoko specijalizovanim metodama koje zahtijevaju velike unose, poput gnojiva. To ih čini izrazito ranjivima i manje sposobnim za nošenje sa šokovima poput ekstremnih vrućina.
Anderson se zalaže za razvoj raznolikijeg prehrambenog sistema, koji bi bio bolje opremljen za suočavanje s krizama, te za napuštanje trendova intenzivne poljoprivrede koji su s farmi uklonili drveće, hladovinu i kombinaciju usjeva i stoke.
“Rizik od istovremenog propadanja usjeva zbog ekstremnih vrućina mogao bi se preliti na cijene hrane, lance snabdijevanja i privredu. Prilagođavanje ima svoje granice – jedini trajni odgovor je borba protiv fosilnih goriva, ubrzanje prelaza na obnovljive izvore energije i masovno ulaganje u prilagođavanje”, izjavila je.
“Niko nije pošteđen, pa ni Evropa”
Tim Lang, profesor emeritus prehrambene politike na Univerzitetu u Londonu, upozorava da, iako će najgore posljedice osjetiti već vruće zemlje, umjerene regije i razvijene zemlje ne smiju ignorisati ove uticaje. “Ubrzanje klimatskih neizvjesnosti postavlja velike izazove za proizvođače hrane širom svijeta”, rekao je.
“Britansko ostrvlje nije imuno na te učinke. Regije iz kojih smo nabavljali hranu će presušiti. Način korištenja zemljišta ovdje će se promijeniti. Zavisnost od vode je razotkrivena.
Usjevi koji su dobro krenuli neće uspjeti. Produktivnost će biti narušena. Uobičajeni obrasci uzgoja i potrošnje biće prisiljeni na promjenu. Svako ko misli da nas klimatske promjene neće pogoditi trebalo bi ponovo da razmisli”, zaključio je Lang.
