Prethodne godine taj je broj bio 22,3 posto, odnosno 2,038 milijuna, pišu austrijski mediji. Nijemci predstavljaju najveću imigrantsku skupinu – i ukupno i u 2024. godini.
Oko 270.500 ljudi u Austriji rođeno je u Njemačkoj. Slijede zemlje podrijetla Bosna i Hercegovina (179.800), Turska (166.800) i Rumunjska (148.600). Sirija (94.800) i Afganistan (48.200) nalaze se na sedmom i dvanaestom mjestu među zemljama iz kojih su se u nedavnoj prošlosti događali izbjeglički pokreti; Ukrajina, u ratu s Rusijom, zauzima osmo mjesto (88.700).
Njemačka je ostala zemlja podrijetla broj jedan u 2024. – prema podacima Austrijskog instituta za migracije i izbjeglice (ÖIF), iz susjedne zemlje zabilježeno je gotovo 19.400 imigranata. Prošle godine u Austriju se doselilo ukupno oko 178.600 ljudi. 85.100 ih je došlo iz zemalja EU i EFTA-e te Ujedinjenog Kraljevstva, 79.900 iz trećih zemalja, a ostatak su Austrijanci.
U međuvremenu, 128.500 ljudi emigriralo je u inozemstvo. Austrijski državljani, s druge strane, emigrirali su češće nego imigrirali, s negativnim saldom od -5.700.
U Beču živi 39,8 posto migranata, a osobe rođene u inozemstvu činile su također 40,9 posto stanovništva glavnog grada na početku 2025. Na drugom kraju ljestvice je Gradišće, gdje u najistočnijoj pokrajini živi samo 2,0 posto migranata, pišu austrijski mediji.
U školskoj godini 2023./24. 26,4 posto učenika imalo je materinski jezik osim njemačkog. Za usporedbu, u prethodnoj školskoj godini, 2022./23., brojka je bila nešto viša, 27,0 posto, ali znatno niža, prije deset godina, 21,3 posto.
(Fenix)
