Austrijski ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl ovih je dana jasno poručio da je s ministrima u regiji, među kojima je i hrvatski ministar Davor Božinović, dogovorio aktiviranje policijsko-vojnog plana u cilju zaustavljanja migranata koji je dogovoren u Beču i potpisan u Pragu 2017. godine.
Taj plan uključuje postavljanje vojske na vanjske granice šest država članica, među kojima je i Hrvatska, te zaustavljanja novoga migrantskog vala. On je poručio da će, ako se to ne dogodi, Austrija zatvoriti svoje granice. Naši sugovornici bliski hrvatskom MUP-u tvrde da takav dogovor s Kicklom nikad nije postignut i da Hrvatska ne pristaje na slanje vojske na granice.
– Jasno smo poručili Austriji da se smiri i da bude konstruktivnija, dok smo slovenskim kolegama rekli kako njihov eventualni dogovor s Austrijancima da od Hrvatske napravi ‘hot spot’ destinaciju neće uspjeti – kažu nam sugovornici.
Hrvatski dužnosnici Austrijancima, Slovencima, ali i ostalim članicama EU konstantno poručuju kako nema potrebe za angažiranjem vojske te da Hrvatska ima dovoljno policijskih snaga i tehnike za nadzor vanjske granice EU. No, problem je što je Hrvatska prošle godine u Pragu stavila potpis na zaključak Srednjoeuropske obrambene inicijative, koji predviđa zajednički vojni angažman na granicama dođe li do novog migrantskog vala.
– Akcijskim planom, na kojem se već izvjesno vrijeme radi, predviđa se da bi vojne snage šest zemalja srednje Europe zajedno bile na granicama dođe li ponovno do imigrantske krize – rekao je tada Petar Mihatov, pomoćnik ministra obrane koji se potpisao na dokument na koji se sada poziva austrijski ministar unutarnjih poslova.
Plan nadzora
U ovom trenutku oko 6100 hrvatskih graničnih policajaca obavlja nadzor granice Hrvatske prema Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, a uskoro će ih biti još više. Prema riječima naših sugovornika, to je daleko više nego što imaju ostale zemlje u regiji.
U odnosu na austrijski plan, Hrvatska već nekoliko mjeseci aktivno radi na drugačijem planu nadzora granice, u čemu ima jaku podršku Europske komisije. Hrvatska inzistira na tome da se članice Europske unije zajednički angažiraju na pomoći državama koju su na migrantskoj ruti u osposobljavanju njihovih policijskih snaga, formiranju smještajnih kapaciteta za migrante itd. To znači da se pomogne BiH, Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji kako bi se mogli na svojim granicama i na svom teritoriju suočiti s problemom migranata. Potporu za taj plan ministar Božinović je jučer dobio i na sastanku s europskim povjerenikom za unutarnje poslove Dimitrisom Avramopoulosom u Luksemburgu na rubu sastanka Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove EU.
Sastanak
– Bitno je objasniti državama u našem okruženju važnost kontrole granica, upravljanja granicama, kao jednom od uvjeta za priključenje Europskoj uniji. Vrlo brzo ćemo u Komisiji organizirati sastanak s ministrima unutarnjih poslova zemalja na tzv. balkanskoj ruti, gdje će im biti objašnjeno što se od njih očekuje – poručio je ministar Božinović nakon sastanka.
– Razumijem da je Hrvatska pod pritiskom, ali siguran sam da će, uz suradnju sa susjednim zemljama, situacija biti pod kontrolom – naglasio je Avramopoulos i dodao da Hrvatska, kao i druge članice EU, može po pitanju upravljanja granicama računati na punu potporu Europske komisije i pomoć u financijskom, političkom i praktičnom smislu, ako se za to ukaže potreba i ako to zatraži.
Koja će politika prema migrantima prevladati, bit će vidljivo već danas na sastanku direktora policija zemalja regije na Brdu kod Kranja, na koji Austrija dolazi s prijedlogom operativnog plana zaštite granice, u čemu ima čvrstu podršku Slovenije. Prema neslužbenim najavama, već bi na tom sastanku moglo doći do disonantnih tonova hrvatske i austrijske delegacije. Dan kasnije, u četvrtak, u Sarajevu je sastanak ministara unutarnjih poslova BiH, Austrije, Albanije, Grčke, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Slovenije.
(jutarnji.hr)
