Ovi dokumenti, naime, jasno pokazuju kako su neke od najvećih svjetskih banaka dozvolile kriminalcima da premještaju, odnosno peru prljavi novac, stečen korupcijom i drugim ilegalnim radnjama, poput trgovine drogom, diljem svijeta, prenosi Index.hr.
Ruski oligarsi također su koristili ove banke kako bi se domogli svog novca zamrznutog na računima zapadnih zemalja, unatoč sankcijama koje su im SAD i međunarodna zajednica uveli.
2657 tajnih dokumenata koje su istražili i objavili ICIJ, a zatim i američki portal Buzzfeed News i brojni drugi svjetski mediji, zajednički su nazvani FinCEN files (dosjei FinCEN) – po birou američkog ministarstva financija, Mreži za suzbijanje financijskih zločina (FinCEN). Radi se, naime, o dokumentima koje su banke slale američkim vlastima između 2000. i 2017., a koji otkrivaju neke od najstrože čuvanih bankarskih tajni, piše BBC.
“Izvještaji o sumnjivim aktivnostima” (SAR)
Čak 2121 od 2657 dokumenata su takozvani “izvještaji o sumnjivim aktivnostima” (SAR) – izvještaji koje banke po zakonu moraju poslati ako sumnjaju da njihov klijent preko njih vrši ilegalne radnje. No prema zakonu nije dovoljno da banka podnese SAR i nastavi prihvaćati prljavi novac svog klijenta, očekujući da se policija sama pozabavi ovakvim kriminalom. Ako imaju dokaze o kriminalnoj aktivnosti, moraju također prekinuti bilo kakve transakcije takvog novca, piše BBC.
Stotine novinara temeljito su proučile ovu dokumentaciju prije objavljivanja. Dokumenti se odnose na ukupno 2 bilijuna dolara transakcija, ali svejedno obuhvaćaju samo sitni dio SAR-ova koji su podneseni od 2000. do danas, naveo je Fergus Shiel iz ICIJ-a. Dokumenti koji su procurili pružaju “uvid u ono što banke znaju o golemim tokovima prljavog novca diljem svijeta”, dodao je Shiel.
Kriminalci s lakoćom koristili rupe u bankarskom sustavu
“Zarade krvavih ratova protiv droge, pronevjerene imovine zemalja u razvoju i ukradene teško stečene ušteđevine u okviru Ponzijeve piramide mogle su ući u te financijske institucije i izaći iz njih, unatoč upozorenjima djelatnika banaka”, navodi se u istrazi koju je vodilo 108 međunarodnih medija iz 88 zemalja.
“Ti dokumenti koje su sastavile banke i podijelile s vladom, ali daleko od javnosti, otkrivaju rupe bankovnih jamstava i lakoću kojom su ih kriminalci iskorištavali”, ističe američki BuzzFeed News u uvodu svoje istrage.
Istraga ukazuje na pet velikih banaka, JPMorgan Chase, HSBC, Standard Chartered, Deutsche Bank i Bank of New York Mellon, optuženih da su nastavile prebacivati sredstva osumnjičenih kriminalaca, i to i nakon što su protiv njih pokrenuti procesi ili nakon što su osuđeni zbog financijskih prekršaja.
Na kraju istraživanja BuzzFeed News navodi da su mreže kojima prljavi novac putuje svijetom “postale vitalne arterije svjetskog gospodarstva”.
U sklopu velike novinarske istrage, koja je trajala čak 16 mjeseci, tako je otkriveno da je britanska banka HSBC dozvolila varalicama da prebace 80 milijuna dolara ukradenog novca preko svoje američke tvrtke na račune u Hong Kongu, čak i nakon što su američki istražitelji utvrdili da se radi o prevari – tzv. Ponzijevoj shemi, kod nas poznatijoj kao lancu ili piramidi sreće. Zanimljivo, HSBC je to napravio nakon što je dobio kaznu od čak 1,9 milijardi dolara u SAD-u zbog prethodnog pranja novca, nakon čega je obećao da će suzbiti takve aktivnosti u budućnosti.
Od Trumpovog bivšeg šefa kampanje do oligarha bliskog s Putinom
Jedno od zvučnih imena koja se spominju u ovim SAR-ovima je i ono Paula Manaforta, bivšeg šefa predizbornog stožera Donalda Trumpa, koji je lani osuđen zbog prevare i utaje poreza na 43 mjeseca zatvora. Banke su počele prijavljivati sumnjive aktivnosti povezane s Manafortom još 2012., a JP Morgan Chase je 2017. podnio prijavu zbog prebacivanja 300 milijuna dolara preko fiktivnih tvrtki na Cipru koje su poslovale s Manafortom.
Utvrđeno je i da je američka banka JP Morgan dozvolila da se više od milijardu dolara prebaci kroz račun u Londonu, bez da je uopće znala tko je pravi vlasnik novca. Banka je naknadno otkrila da je tzv. offshore tvrtka ABSI Enterprises, koja je upravljala računom, vjerojatno pripadala ruskom mafijašu Semionu Mogileviču, koji se nalazi na FBI-evoj ljestvici top 10 najtraženijih bjegunaca.
Nadalje, pronađeni su dokazi koji sugeriraju da je jedan od najbliskijih prijatelja i suradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, milijarder Arkadij Rotenberg, prao novac preko britanske banke Barclays u Londonu i tako uspješno izbjegavao sankcije SAD-a i Europske unije iz 2014. zbog ruske aneksije ukrajinskog Krima. Braća Arkadij i Boris Rotenberg bili su obuhvaćeni sankcijama kao “članovi unutarnjeg kruga ruskog vodstva”, odnosno kao oligarsi blisko povezani s Putinom.
Rotenberg i Putin su trenirali judo zajedno od malih nogu, a braća Rotenberg su, prema američkom ministarstvu financija, “zaradila milijarde dolara u ugovorima s Gazpromom i za Zimske olimpijske igre u Sočiju koje im je Putin dodijelio.
Rotenberg je, prema ovim dokumentima, preko tvrtke Advantage Alliance koja je otvorila račun u Barclaysu prebacila 60 milijuna dolara od 2012. do 2016., uglavnom nakon uvođenja sankcija. Povjerenstvo američkog Senata optužilo je nakon vlastite istrage braću Rotenberg da izbjegavaju sankcije kupoprodajom skupocjenih umjetnina kao paravanom, spominjući upravo Advantage Alliance kao jednu od tvrtki koje su u tu svrhu koristili.
Deutsche Bank pomogla prati novce financijera terorizma i narko-kartela?
Isto tako utvrđeno je da je supruga jedne od najvećih donatorica Konzervativne stranke potajno financirao još jedan ruski oligarh usko povezan s Putinom. FinCEN dokumenti pokazuju da je Vladimir Černuhin 2016. godine dobio novac od britanske tvrtke s Djevičanskih otoka povezane sa Sulejmanom Kerimovim, a njegova supruga Ljubov Černuhin donirala je torijevcima (op. a. britanska Konzervativna stranka) 1,7 milijuna funti, uključujući i plaćena druženja s tri posljednja premijera Velike Britanije.
A Deutsche Bank, koja se posljednjih godina više puta našla u financijskim skandalima i pod istragama, prema ovim je dokumentima prebacivala prljavi novac tvrtki koje su ga prale za financijere terorizma, narko-kartele i organizirani kriminal, piše Buzzfeed News. Ti su posrednici na taj način oprali čak 10 milijardi dolara prljavog novca. Deutsche Bank je za sve okrivila nekoliko menadžera u podružnici u Moskvi, platila kaznu i nastavila s poslom.
Zanimljivo, obavještajni odjel FinCEN-a opisao je Veliku Britaniju kao “jurisdikciju višeg rizika i usporedio je s Ciprom. Glavni je razlog to što je u spomenutim SAR-ovima navedeno više od 3000 britanskih tvrtki, što je više nego za ijednu drugu zemlju. Britanska prijestolnica London već je dulje vrijeme na glasu kao “praonica novca” za ruske, arapske i druge milijunaše i milijardere.
FinCen Files veći i od Paradise i Panama Papersa
Ovo je, podsjetimo, samo posljednja u nizu nedavnih afera s međunarodnim bankama, pranjem prljavog novca, koruptivnih dogovora i drugih financijskih zločina koji su se preko njih obavljali. 2017. su tako objavljeni tzv. Paradise Papers, golemi paket dokumenata tvrtke za pružanje pravnih usluga vezanih za offshore-račune u egzotičnim zemljama poput Bermuda i Kajmanskih otoka, Appleby, i s njom povezane tvrtke za korporativne usluge Estera, koji su obuhvaćali financijske malverzacije u razdoblju od 1950. do 2016.
Godinu dana ranije, 2016. procurili su Panama Papers, dokumenti pravne tvrtke Mossack Fonseca koji su također razotkrili brojne slučajeve korištenja offshore-računa za utaju poreza. Usto, 2015. je objavljen Swiss Leaks – u tom slučaju radilo se o dokumentima privatne švicarske banke koji su pokazali kako banka omogućuje svojim klijentima da izbjegnu plaćanje poreza.
Međutim, FinCEN dokumenti su drukčiji jer obuhvaćaju iz čitavog niza banaka i povlače pitanje zašto banke, koje su očito primijetile sumnjive aktivnosti svojih klijenata i o tome obavijestile američke vlasti, nisu same poduzele konkretne mjere.
U priopćenju Deutsche Bank navodi da su podaci konzorcija “dobro poznate” informacije njihovim regulatorima te da su posvetili značajne iznose jačanju svojih kontrola i poštovanja svojih odgovornosti i obveza.
Istraga također ukazuje na nemoć američkih vlasti u regulaciji tih transakcija. U priopćenju objavljenom prije objave istrage američki FinCen je upozorio da je objavljivanje izvješća o sumnjivim aktivnostima “zločin koji može imati utjecaj na nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država”.
Međutim, i bivši dužnosnik američkog ministarstva pravosuđa i tužitelj za financijske zločine Paul Pelletier potvrdio je za ICIJ kako su ne sprečavajući velike koruptivne transakcije “financijske institucije napustile svoju ulogu kao prva obrana od pranja novca”.
(SB/dunav.at)
