Kako je objavio austrijski javni servis ORF, na okružnim i pokrajinskim sudovima trenutno radi 1.478 sudija, dok bi, prema proračunu potrebnog broja zaposlenih, trebalo da ih bude više od 1.700. Prema procjeni predsjednika Udruženja austrijskih sudija Gernota Kanduta, širom zemlje nedostaje oko 250 sudija i između 60 i 70 tužilaca.
Prosječna opterećenost sudija iznosi oko 120 odsto, što znači da za deset mjeseci obave posao za koji bi, pri predviđenom radnom opterećenju, bilo potrebno godinu dana.
Na prvo ročište čeka se i do godinu dana
Posljedice nedostatka kadra već su vidljive u svakodnevnom radu sudova. U austrijskoj pokrajini Štajerskoj sudije upozoravaju da se u pojedinim sudovima na prvo ročište čeka i do godinu dana.
Predsjednica štajerskog udruženja sudija Julija Juri-Pojer izjavila je za ORF da se postupci sve više produžavaju i da problem ne pogađa samo krivično pravosuđe, već i porodične sporove, postupke u vezi sa starateljstvom i razvode.
Posebno teško stanje zabilježeno je u okružnom sudu u Švehatu, gdje je opterećenost dostigla gotovo 180 odsto. Sudija Jerg Iglseder rekao je za ORF da taj sud godišnje dobija oko 4.500 tužbi u vezi s pravima putnika u avio-saobraćaju.
Zbog velikog broja predmeta, sudije su prinuđene da rade i van redovnog radnog vremena. Pojedini mlađi kadrovi nastoje da što prije pređu u druge sudove, što dodatno otežava popunjavanje radnih mjesta na najopterećenijim lokacijama.
Tokom protestne sedmice obrađivaće se samo hitni predmeti
Tokom akcije od 12. do 16. oktobra, sudije i tužioci najavili su da neće održavati redovna ročišta, donositi i otpremati odluke niti zakazivati uobičajene službene termine. Izuzetak su hitni i neodložni predmeti, koji će se i dalje obrađivati.
Kako navodi ORF, cilj akcije je da se javnosti i političkim predstavnicima ukaže na posljedice dugotrajnog nedostatka zaposlenih. Predstavnici pravosuđa upozoravaju da produžavanje postupaka ne utiče samo na građane već i na privredu, jer pravna nesigurnost otežava poslovanje i rješavanje sporova.
Predsjednik Udruženja austrijskih sudija Gernot Kandut upozorio je da bi dugotrajna preopterećenost mogla da ugrozi funkcionisanje pravne države i povjerenje građana u sudove.
Sve više posla, a nedovoljno zaposlenih
Predstavnici pravosuđa tvrde da se obim posla povećava, dok broj zaposlenih ne prati nove potrebe. Samo zbog zakonskih izmjena iz prethodnih godina potrebno je više od 70 dodatnih radnih mjesta u građanskim i krivičnim sudovima, kao i u Saveznom upravnom sudu.
Dodatni izazov predstavljaju sve obimniji podnesci koji stižu u sudove. Sudije upozoravaju da se uz pomoć vještačke inteligencije mogu brzo sastaviti dokumenti od nekoliko stotina stranica, ali je za njihovo čitanje, provjeru i pravnu procjenu i dalje potrebno mnogo vremena.
Prema procjenama Udruženja austrijskih sudija, popunjavanje svih nedostajućih radnih mjesta zahtijevalo bi oko 45 miliona evra godišnje. Predstavnici sudija traže da se u prvom koraku odobri 100 novih radnih mjesta, a zatim usvoji višegodišnji plan kojim bi se u naredne dvije do tri godine dostigla puna kadrovska popunjenost.
Šta planira austrijska vlada?
Ministarka pravde Ana Šporer izjavila je da razumije probleme sa kojima se suočavaju porodični i okružni sudovi, privredna sudska odjeljenja i tužilaštva, posebno u Beču.
Prema njenim riječima, priprema se novi paket izmjena građanskog prava radi ubrzavanja postupaka i rasterećenja sudova. Dodatne mjere planirane su i u krivičnom pravu, a tokom jeseni trebalo bi da budu predstavljeni odgovarajući prijedlozi.
Ministarka je najavila i uvođenje digitalnog radnog okruženja do kraja godine, kao i razvoj digitalnih alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji za internu upotrebu u pravosuđu. Ipak, nije navela precizan datum kada bi najavljene mjere mogle početi da daju konkretne rezultate.
Zabrinutost dodatno izaziva činjenica da, prema izvještajima ORF-a, budžetski plan za 2027. i 2028. godinu ne predviđa nova sudijska radna mjesta. Predstavnici pravosuđa zato traže ne samo izmjene procedura već i konkretno povećanje broja zaposlenih.
Za građane je ključno pitanje koliko će brzo država reagovati. Dok se ne povećaju kapaciteti sudova i ne sprovedu mjere za smanjenje obima posla, postoji rizik da će se čekanje na ročišta i sudske odluke nastaviti produžavati.
Aktuelna protestna sedmica zato nije samo pitanje uslova rada sudija i tužilaca. Ona je upozorenje da nedostatak kadra u pravosuđu može direktno uticati na ostvarivanje prava građana, rješavanje porodičnih i imovinskih sporova, kao i pravnu sigurnost privrede.
