Gas u Evropi iznad 1.000 dolara, zima donosi novu brigu

Cijena gasa na evropskom tržištu premašila je 1.000 dolara za 1.000 kubnih metara, prvi put od decembra 2022. godine. Novi rast dolazi u trenutku kada evropske zemlje ulaze u sezonu priprema za zimu sa nedovoljno popunjenim skladištima i sve većom neizvjesnošću na svjetskom energetskom tržištu.

Cijene ponovo snažno rastu

Najbliži fjučersi na gas prema indeksu TTF, najvećem evropskom gasnom čvorištu u Holandiji, porasli su više od pet odsto i prešli granicu od 1.000 dolara za 1.000 kubnih metara, pokazuju podaci londonske berze ICE.

To je najviši nivo od 22. decembra 2022. godine, kada je Evropa bila usred velike energetske krize.

Cijene gasa posljednjih mjeseci ponovo bilježe snažan rast. Prosječna cijena u avgustu bila je oko 745 dolara za 1.000 kubnih metara, nakon oko 638 dolara u julu.

Problem stiže pred zimu

Novi rast posebno zabrinjava zbog stanja evropskih skladišta gasa.

Kako je prošle sedmice prenio Rojters, njemačka skladišta bila su popunjena oko 53 odsto, dok je prosjek za Evropu bio oko 66 odsto.

To je slabiji nivo nego što bi evropskim zemljama odgovarao pred početak hladnije sezone, posebno imajući u vidu da potrošnja gasa tokom zime značajno raste.

Situaciju dodatno komplikuju poremećaji u globalnom snabdijevanju energentima i sukob na Bliskom istoku, koji utiču na tržište gasa i dostupnost LNG-a.

Skuplji gas nije samo skuplje grijanje

Ako se visoke cijene zadrže, posljedice neće osjetiti samo domaćinstva koja koriste gas za grijanje.

Skuplji gas povećava troškove proizvodnje električne energije i industrije, a preko većih troškova proizvodnje može uticati i na cijene brojnih proizvoda.

Zbog toga će naredni mjeseci biti posebno važni za evropske zemlje koje pokušavaju da obezbijede dovoljno gasa prije početka zime.

Stručnjaci su ranije upozoravali da bi cijena gasa tokom zime mogla premašiti i 1.200 dolara za 1.000 kubnih metara ukoliko evropske zemlje ne uspiju dovoljno da popune skladišta.

Evropa tako u zimsku sezonu ulazi sa novim energetskim pritiskom: cijene rastu, zalihe nisu dovoljno visoke, a svaki novi geopolitički poremećaj može dodatno povećati troškove snabdijevanja i račune građana.

Pročitajte još

Popularno