U razgovoru za “Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung”, Merkel je priznala da je njena odluka o prihvatu izbjeglica 2015. godine doprinijela rastu desničarske Alternative za Njemačku (AfD).
Takođe je uputila oštro upozorenje o opasnostima nacionalizma, za koji kaže da “ne završava dobro”, piše Dojče vele. Nakon što je krajem 2024. objavila memoare i time prekinula trogodišnju tišinu, Merkel se u posljednje vrijeme sve češće pojavljuje u javnosti i iznosi procjene o svjetskim političkim akterima.
O američkom predsjedniku Donaldu Trampu, s kojim je imala neposredna iskustva tokom njegovog prvog mandata, kaže da razmišlja kao preduzetnik u poslu s nekretninama.
“Zemljište može pripasti samo jednoj osobi. Ako ga dobije neko drugi, ja sam izgubio”, istakla je Merkel.
Prema njenim riječima, Tramp ne može da shvati da u politici ne mora da pobijedi samo jedna strana.
“On ne može da zamisli da u politici ne mora da pobijedi samo jedna strana, nego obje”, rekla je Merkel.
Za njegov drugi mandat u Bijeloj kući primijetila je da “Trampova administracija mnogo jasnije uzima u obzir interese tehnološke industrije”.
Na unutrašnjem planu, bivša kancelarka i predsjednica CDU izrazila je sumnju u pogledu ponovnog uvođenja vojne obaveze, ukinute 2011. godine za vrijeme njene vlade. Problem pravičnosti smatra ključnim, podsjećajući da je i tada samo manji dio mladića služio vojsku.
“Želim da podsjetim da vojnu obavezu nije služilo 85 odsto jedne generacije, nego tek oko 20 odsto”, istakla je Merkel, dok sadašnja vlada konzervativaca i socijaldemokrata pokušava da podstakne mlade na dobrovoljno služenje.
Iako je Alternativa za Njemačku (AfD) već nedjeljama vodeća stranka u anketama, Merkel brani aktuelnog kancelara Fridriha Merca i njegov kabinet.
“Kako se mogu riješiti svi problemi u vrijeme kada Sjedinjene Američke Države vode potpuno novu politiku prema Evropi, u vrijeme rata između Ukrajine i Rusije? U vrijeme kada tehnološke promjene, prije svega vještačka inteligencija, prodiru u živote svih nas”, upitala je Merkel.
Za AfD kaže da “koristi nezadovoljstvo kako bi pokušala da podijeli narod na pravi narod i na elitu koju definiše AfD”.
Merkel je, kako piše DW, priznala da evropske članice NATO-a u proteklih dvanaestak godina nisu učinile dovoljno za naoružavanje, uprkos obećanju iz 2014. godine da će izdvajati dva odsto BDP-a za odbranu.
“Gledajući unazad, nismo bili dovoljno brzi. To je već tada razljutilo predsjednika Trampa. Tu smo imali slabu tačku”, rekla je bivša kancelarka.
“Širenje nacionalizma u Evropi”
Merkel je uputila i jasno upozorenje zbog jačanja nacionalizma širom Evrope. Primjećuje kako se pogled u državama Evropske unije ponovo okreće ka unutra.
“Time se odjednom razlike prema drugima počinju smatrati presudnima za sopstvenu dobrobit. To ne smemo da dopustimo. To poznajemo iz istorije. To ne završava dobro”, naglasila je.
Osvrnula se i na svoju vjerovatno najpoznatiju rečenicu iz 2015. godine, “Mi to možemo”, izgovorenu u jeku izbjegličke krize.
“Tadašnju humanitarnu vanrednu situaciju uspjeli smo da savladamo uz pomoć mnogo ljudi i podrške. Da i danas i dalje imamo problema s ilegalnom migracijom, to uopšte nije sporno”, rekla je Merkel.
Zanimljivo je da je njenu rečenicu nedavno preuzeo i sadašnji kancelar Fridrih Merc govoreći o teškim reformama. Na pitanje da li će njegova vlada, koja je na dužnosti tek godinu dana, uspjeti u tome, Merkel je kratko odgovorila: “Da.”
Na kraju, dala je i mali savjet Mercu, koji se nedavno požalio na napade na društvenim mrežama.
“Ja sam se uvijek rukovodila Helmutom Kolom. On je rekao da ga niko nije natjerao da radi ovaj posao”, zaključila je Merkel, prenosi Index.
