Prema podacima za prosjek 20 zemalja Evropske unije, oko 60 odsto ljudi rođenih oko 1975. godine imalo je vlastitu nekretninu do 32. godine. Kod generacije rođene 1980. taj udio iznosio je 58 odsto, a kod rođenih 1985. godine pao je na 52 odsto.
Još veći pad vidi se kod mlađih. Do 29. godine vlastitu nekretninu imalo je 52 odsto ljudi rođenih 1980. godine, dok je među generacijom rođenom 1990. taj udio pao na 41 odsto.
Zašto mladi sve teže kupuju stan?
OECD navodi nekoliko povezanih razloga. Rast kamatnih stopa od 2021. godine povećao je troškove zaduživanja, dok su u mnogim zemljama cijene nekretnina rasle brže od prihoda.
“Relativno spor rast plata dodatno je smanjio priuštivost, pa je onima koji prvi put kupuju nekretninu teže prikupiti učešće i kvalifikovati se za kredit”, navode stručnjaci OECD-a.
Dodatni faktor je i duže školovanje. Veći broj mladih na fakultetima mogao je odgoditi njihov ulazak na tržište rada i osamostaljivanje.
Problem nije samo u novcu za učešće. Džonatan Krib, zamjenik direktora Instituta za fiskalne studije, rekao je za Euronews Biznis da su cijene nekretnina u odnosu na primanja generacija koje su stasale nakon početka dvijehiljaditih postale velika prepreka u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Čak i uz dovoljno novca za učešće, mnogi ne mogu dobiti kredit dovoljan za kupovinu doma u području u kojem žive ili njegovoj blizini.
Vlasništvo palo u većini evropskih zemalja
Prema OECD-ovom izvještaju o izgledima za zapošljavanje za 2025. godinu, udio ljudi u tridesetim godinama koji posjeduju nekretninu u kojoj žive pao je u otprilike dvije trećine zemalja kada se uporede podaci iz sredine devedesetih sa posljednjim dostupnim podacima.
Najveći pad zabilježen je u Irskoj. Tamo je sredinom devedesetih 81 odsto ljudi u tridesetim godinama imalo vlastiti dom, dok je posljednjih godina taj udio pao na 53 odsto.
U Grčkoj je vlasništvo palo sa 78 na 58 odsto, u Ujedinjenom Kraljevstvu sa 74 na 56 odsto, a u Španiji sa 77 na 60 odsto.
Značajan pad zabilježen je i u Danskoj, gdje je stopa smanjena za 13 procentnih bodova, Austriji za 11 i Luksemburgu za 10. Njemačka i Švajcarska zabilježile su pad od po devet procentnih bodova.
Drugačiji trend u nekim postsocijalističkim zemljama
Nisu sve evropske zemlje zabilježile pad. U Slovačkoj je udio ljudi u tridesetim godinama koji posjeduju vlastiti dom porastao sa 38 na 88 odsto, dok je u Češkoj povećan sa 36 na 76 odsto.
Prema objašnjenju Jána Výbošťoka, višeg istraživača Slovačke akademije nauka, jedan od razloga je istorija stambenog tržišta u tim zemljama. Prije 1989. godine država je bila gotovo isključivi vlasnik stambenog fonda, a nakon pada socijalizma stanovnici su stanove mogli kupovati za simbolične iznose. To je dovelo do privatizacije gotovo cijelog stambenog fonda.
U Poljskoj je udio vlasnika među ljudima u tridesetim godinama porastao sa 57 na 77 odsto.
Podaci za Nizozemsku izazvali polemiku
Podaci za Nizozemsku nisu bez kontroverzi. Koudi Hohstenbah sa Univerziteta u Amsterdamu dovodi u pitanje podatke OECD-a i poziva se na nacionalno istraživanje o stanovanju.
Prema tim podacima, stopa vlasništva među osobama od 25 do 34 godine pala je sa 50 odsto 2002. na 44 odsto 2024. godine.
On ipak navodi da su devedesete i početak dvijehiljaditih bili period brzog širenja vlasništva u Nizozemskoj, uz politike koje su podsticale kupovinu nekretnina i razvoj hipotekarnog tržišta.
Među pet najvećih evropskih ekonomija, Francuska je jedina zabilježila rast stope vlasništva, i to za četiri procentna boda.
Podaci OECD-a tako pokazuju da se put do vlastitog doma za veliki broj mladih u Evropi pomjera u kasnije godine, dok su visoke cijene nekretnina, troškovi kredita i sporiji rast primanja među ključnim preprekama, prenio je Index.
