Za građane Srbije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i KiM posebno je važan drugi dio priče, jer bi se eventualne promjene direktno odrazile na one koji planiraju da rade u Njemačkoj.
Prijedlog: Zapadni Balkan prema Šengenu
Kristof Bender, zamjenik predsjednika Evropske inicijative za stabilnost, predložio je u komentaru za švajcarski “Noje cirher cajtung” da Evropska unija državama zapadnog Balkana ponudi poseban plan za pristupanje šengenskom prostoru.
Prema njegovom prijedlogu, zemlje regiona ne bi morale da čekaju puni ulazak u EU da bi počele da ispunjavaju uslove za Šengen. Evropska komisija bi, prema toj ideji, napravila katalog kriterijuma, uključujući kontrolu spoljašnjih granica, viznu politiku, Šengenski informacioni sistem, policijsku saradnju, zaštitu podataka i dodatne uslove u oblasti vladavine prava.
Napredak bi se provjeravao svakih šest mjeseci, a zemlja koja ispuni sve uslove mogla bi da dobije saglasnost država članica za pristupanje šengenskom prostoru.
Važno je naglasiti da ovo nije odluka Evropske unije niti najava skorog ulaska zapadnog Balkana u Šengen, već prijedlog objavljen u komentaru za švajcarski list.
Šta bi to značilo za građane?
Šengenski prostor podrazumijeva slobodno kretanje bez redovnih kontrola na unutrašnjim granicama. Za građane regiona, a posebno za one koji često putuju prema zemljama EU, ukidanje kontrola na granicama značilo bi jednostavnije putovanje.
To bi bilo značajno i za prevoznike i vozače kamiona. DW podsjeća na probleme koje šengenska pravila mogu stvarati na granicama, posebno za profesionalne vozače iz zemalja zapadnog Balkana.
Bender smatra da bi postepeno približavanje Šengenu moglo da bude dodatni podsticaj reformama i saradnji u regionu.
On posebno ističe bezbjednosnu saradnju, kontrolu spoljašnjih granica i vladavinu prava kao oblasti koje bi morale biti unaprijeđene prije eventualnog pristupanja.
Njemačka razmatra manju kvotu za radnike sa Balkana
Druga tema koju je izdvojio DW odnosi se na Njemačku i tzv. Regulativu za zapadni Balkan, koja omogućava državljanima Srbije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova da dobiju mogućnost zaposlenja u Njemačkoj pod posebnim uslovima.
Prema pisanju njemačkog lista “Cajt”, godišnja kvota trenutno iznosi 50.000 ljudi.
Regulativa je uvedena 2016. godine, a 2024. godine kvota je udvostručena sa 25.000 na 50.000.
Sadašnja njemačka vlada razmatra njeno ponovno smanjenje, odnosno vraćanje kvote na 25.000 radnika godišnje.
Poslodavci upozoravaju na nedostatak radne snage
Prema pisanju “Cajta”, Savez njemačkih udruženja poslodavaca protivi se smanjenju kvote.
Poslodavci posebno ukazuju na sektore u kojima često rade ljudi sa zapadnog Balkana, među kojima su ugostiteljstvo, logistika i građevinarstvo.
Njemačka Savezna agencija za zapošljavanje takođe upozorava da bi smanjenje kvote otežalo kompanijama pristup radnoj snazi.
Vanesa Ahuja, članica uprave Agencije zadužena za međunarodne poslove, navela je da bi dalje smanjenje kvote dodatno otežalo kompanijama pronalaženje potrebnih radnika.
S druge strane, u njemačkoj politici postoji podrška smanjenju broja dolazaka kroz ovaj program, što je dio šire rasprave o migracionoj politici zemlje.
Zašto je Regulativa za zapadni Balkan važna?
Posebnost ovog programa je u tome što radnici iz šest zemalja regiona ne moraju, prema pravilima programa, da dokazuju znanje njemačkog jezika ili stručnu kvalifikaciju na isti način kao pojedine druge kategorije useljenika. Ključno je da imaju ponudu za posao i da dobiju mjesto u okviru godišnje kvote.
Zbog toga je ovaj program godinama predstavljao jedan od važnih legalnih puteva za odlazak radnika sa zapadnog Balkana u Njemačku.
Njemački mediji sada otvaraju pitanje da li bi kvotu trebalo ponovo smanjiti ili je zadržati na sadašnjem nivou.
Dvije teme važne za region
Rasprava o Šengenu i rasprava o radnim migracijama idu u različitim pravcima. Dok se u jednom slučaju govori o mogućnosti lakšeg kretanja kroz region i prema EU, u drugom se razmatra smanjenje mogućnosti za odlazak na rad u Njemačku.
Za građane zapadnog Balkana zato su obje teme važne: jedna se tiče putovanja i granica, a druga mogućnosti zapošljavanja i odlaska u Njemačku.
