Sadržaj teksta
Sve manja vjera u uspješnu integraciju
Prema istraživanju, čak 70 % građana smatra da Austrija trenutno ne uspijeva dobro upravljati dolaskom tražitelja azila i izbjeglica. Jednako toliko ispitanika ocjenjuje da je integracija useljenika loša ili uopće ne funkcionira. Samo 23 % vjeruje da je integracija uspjela. Kako je sažeo Hajek: „Austrijsko biračko tijelo već dulje vrijeme gleda na useljavanje i integraciju sa zabrinutošću”, piše Kroativ.
Zajednički život s muslimanima kao izazov
Posebno negativno građani doživljavaju suživot s muslimanima: oko dvije trećine ocjenjuje ga kao neuspješan. Slično mišljenje postoji i o izbjeglicama i useljenicima općenito – oko 65 % ih smatra da su problemi u suživotu izraziti.
S druge strane, izbjeglice iz Ukrajine ocijenjene su znatno pozitivnije: 54 % građana vjeruje da su se one dobro uklopile. To pokazuje da percepcija integracije nije univerzalna – kultura, porijeklo i simpatije imaju važnu ulogu.
Plakolm: „Tko želi živjeti u Austriji, mora govoriti njemački i prihvatiti naša pravila“
Integracijska ministrica Claudia Plakolm (ÖVP) naglašava da integracija podrazumijeva obveze: „Tko želi živjeti u Austriji, mora naučiti njemački, raditi i poštivati naša pravila i vrijednosti.“ Prema istraživanju, s tim se slaže čak 90 % Austrijanaca.
Opće nepovjerenje i nesigurnost u porastu
Pored problema s integracijom, sve više građana osjeća opću nesigurnost – gotovo polovica ispitanika izjavila je da se osjeća nesigurnije nego prije godinu dana. Riječ je o najnižoj razini subjektivnog osjećaja sigurnosti otkako se provode ova istraživanja. Najviše su pogođene žene, starije osobe i ljudi s nižim obrazovanjem ili prihodima. Financijski tereti dodatno pogoršavaju situaciju: više od 90 % ispitanih često brine o cijenama struje, grijanja i hrane.
Smanjuje se i povjerenje u društvenu koheziju: 53 % više ne vjeruje u uspješan zajednički život – još jedan pad u odnosu na prošlu godinu.
Podrška za sankcije i zabrane
Jasan je i poziv na konkretnije mjere. Velika većina – čak 88 % – želi da izbjeglice u određenom roku nauče njemački, a oni koji to ne učine, trebali bi snositi posljedice. Isto tako, većina građana podupire oštrije mjere protiv dječjih brakova, religijskog ekstremizma i zlouporabe socijalnih naknada.
Tri četvrtine podržava zabranu marama djevojčicama
Zabrana nošenja marame za djevojčice mlađe od 14 godina u školama ima podršku 75 % ispitanika. Ministrica Plakolm najavljuje: „Novi program integracije uključuje obvezu i, ako je potrebno, sankcije.“ Dodaje i da 61 % građana smatra kako je odgovornost za uspješnu integraciju na samim useljenicima – a ne na državi.
Rastući zahtjevi za ograničenjima i kontrolom
Vlada također uživa podršku za mjeru obustave spajanja obitelji, uvedenu u proljeće 2025. Više od polovice ispitanika želi da ta mjera ostane na snazi bez vremenskog ograničenja, dok je samo 9 % izričito protiv.
Integracija na radnom mjestu pozitivnija
Unatoč općoj negativnoj slici, postoje i pozitivni primjeri – prvenstveno na radnom mjestu. Mnogi ispitanici ističu da im je iskustvo sa stranim kolegama pozitivno. Hajek zaključuje: „U radnom okruženju postoje pozitivni signali.“
