U samo nekoliko nedjelja, sukob u Iranu promijenio je evropsku energetsku računicu, a referentna cijena nizozemskog prirodnog gasa (TTF) skočila je sa 38 na 54 evra po megavat-času od početka mjeseca, što mart 2026. čini mjesecom s najvećim rastom cijena gasa od septembra 2021. godine, piše Euronews.
Sadržaj teksta
Evropska zavisnost
Evropa je u ovu krizu ušla u već osjetljivom položaju. Podzemna skladišta gasa bila su na dan 24. marta popunjena sa samo 28,4%, što je pet postotnih bodova manje nego na isti datum prošle godine i znatno ispod petogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine, prema podacima Kyos European Gas Analyticsa.
Njemačka je među najizloženijima, sa skladištima popunjenim tek 22,3%, što je pad od gotovo sedam postotnih bodova na godišnjem nivou. Slično je i u Francuskoj, gdje popunjenost iznosi 22,1%. Najkritičnija situacija je u Nizozemskoj, gdje su skladišta pala na samo 6,0%, što je manje od trećine prošlogodišnjeg nivoa i znatno ispod istorijskog minimuma za ovo doba godine.
S druge strane, situacija na Pirenejskom poluostrvu potpuno je drugačija. Portugal ulazi u krizu s popunjenošću skladišta od 85,3%, dok je Španija na 55,5%. Obje zemlje profitiraju od razvijenije infrastrukture za uvoz ukapljenog prirodnog gasa (LNG), manje za visnosti od gasa u energetskom miksu i snažnog razvoja obnovljivih izvora energije.
Koliko bi cijene gasa mogle rasti?
Problem u snabdijevanju je strukturne, a ne privremene prirode. Katar, drugi najveći svjetski izvoznik LNG-a i ključni dobavljač za članice EU poput Italije, Belgije i Španije, potvrdio je da više ne može ispunjavati ugovorne obaveze nakon iranskih napada na industrijski grad Ras Laffan. Popravak oštećenih postrojenja mogao bi potrajati i do pet godina.
Goldman Sachs je u svojoj analizi podigao prognozu cijene TTF gasa za drugo tromjesečje 2026. na 72 €/MWh, upozoravajući da će Evropa morati privlačiti pošiljke LNG-a u konkurenciji s azijskim kupcima kako bi napunila skladišta prije zime.
U nepovoljnom scenariju, u kojem bi protok energije kroz Ormuski moreuz bio smanjen deset nedjelja, prosječna ljetna cijena mogla bi premašiti 89 €/MWh. U izrazito nepovoljnom scenariju, s dugoročnijom štetom na katarskoj infrastrukturi, cijena bi ljeti mogla skočiti i iznad 100 €/MWh.
Rast cijena
Anketa energetskih analitičara koju je sproveo Montel News predviđa još drastičnije brojke. Ako Ormuski moreuz ostane zatvoren tri mjeseca, cijena bi mogla dosegnuti oko 90 €/MWh. Ole Hvalbye, analitičar u švedskoj banci SEB, upozorava da bi se cijene u tom slučaju mogle kretati od 115 do 155 €/MWh.
Zatvaranje moreuza na šest mjeseci gurnulo bi prosječnu cijenu na gotovo 160 €/MWh, što Hvalbye opisuje kao “pritisak u stilu 2022. ili još gore”, s mogućim rasponom cijena od 145 do 240 €/MWh. U takvim okolnostima, punjenje skladišta za sljedeću zimu postalo bi “gotovo nemoguće”. Podsjetimo, cijena gasa dosegnula je vrhunac od 345 €/MWh u avgustu 2022. godine.
Šta to znači za račune domačinstava
Za evropska domaćinstva, cjenovni šok je stvaran, ali se ne prenosi ravnomjerno na račune za energiju. U intervjuu za Euronews, Giuseppe Moles, izvršni direktor italijanskog javnog tijela Acquirente Unico, objasnio je kako se više cijene prelijevaju na potrošače.
Kod računa za gas, prenos je direktan. Iako je italijanski regulator za februar postavio cijenu na 35,21 €/MWh, upozorio je da ta brojka još ne odražava porast cijena nakon eskalacije sukoba. Cijene električne energije takođe rastu, ali uticaj je ublažen.
“Tržište električne energije već je apsorbovalo dio gasnog šoka”, rekao je Moles, procjenjujući da će se to na računima domaćinstava odraziti rastom od nekoliko postotnih bodova, što je daleko od skoka veleprodajnih cijena gasa.
Pritisak se osjeća i na cijenama goriva, gdje troškove dižu više cijene prevoza, premije osiguranja i ograničenja u preradi. “Pravo usko grlo je u rafinerijama”, naglasio je Moles.
Italija pojačava snabdijevanje gasom iz Alžira
Iako je Italija u boljem položaju od prosjeka EU-a, s popunjenošću skladišta od 43,9%, Moles je upozorio da neposrednu prijetnju predstavljaju cijene, a ne fizičke nestašice. U tom kontekstu treba posmatrati i inicijativu premijerke Giorgie Meloni prema Alžiru, koji je već najveći dobavljač gasa Italiji.
Moles je taj potez opisao kao “racionalan i važan izbor” za jačanje sigurnosti snabdijevanja, ali je i upozorio da se njegov uticaj ne precjenjuje. “Alžir može ublažiti udar za Italiju, ali sam ne može neutralizovati posljedice sistemske krize u Zalivu”, rekao je, ističući da poremećaji u Ormuskom moreuzu oblikuju globalne cijene energije nezavisno od bilateralnih sporazuma.
“Ne bih očekivao ponavljanje scenarija iz 2022, već razdoblje povećane nestabilnosti s trajnim skokovima cijena. Mnogo će zavisiti od otpornosti snabdijevanja i kretanju globalne potražnje u idućim mjesecima”, zaključio je Moles.
Kakav bi mogao biti uticaj na inflaciju?
Trend usporavanja inflacije koji je Evropa bilježila posljednje tri godine je, barem kratkoročno, završen. Goldman Sachs očekuje da će ukupna inflacija u evrozoni u martu skočiti na 2,7% na godišnjem nivou, što je oštar porast s 1,89% u februaru.
Gotovo cijeli rast biće podstaknut cijenama energije, za koje se predviđa da će se s godišnjeg pada od 3,1% preokrenuti u rast od 5,9% u samo jednom mjesecu.
Goldman Sachs sada predviđa da će ukupna inflacija u 2026. u prosjeku iznositi 2,9%, s vrhuncem od 3,2% u drugom tromjesečju. Očekuje se i rast osnovne inflacije, koja isključuje energiju i hranu, na 2,5% u trećem tromjesečju.
Prenos neće biti ujednačen: Njemačka se suočava s mjesečnim cjenovnim šokom dizela od otprilike 25%, dok je Španija djelimično ublažila udar prepolovivši PDV na većinu energenata. “Očekujemo da će ukupna inflacija u Njemačkoj porasti s 2,0% u veljači na 3,0% u ožujku”, navela je ekonomistkinja Goldman Sachsa Katya Vashkinskaya.
