Evropske banke našle su se pod pojačanim nadzorom zbog promjena na tržištu državnog duga i mogućih gubitaka na obveznicama koje drže u svojim portfeljima.
Predsjednik Evropskog bankarskog tijela (EBA) Fransoa-Luj Mišo izjavio je za Blumberg da regulatori pažljivije provjeravaju koliko su banke izložene promjenama prinosa na državne obveznice i da li imaju odgovarajuće mehanizme zaštite od mogućih gubitaka.
Banke se suočavaju s dvostrukim efektom rasta prinosa. S jedne strane, mogu ostvarivati veće prihode od kamata, dok s druge strane tržišna vrijednost ranije kupljenih obveznica može da opadne.
Prema Mišoovim riječima, veći prihodi od kamata za sada uglavnom nadoknađuju gubitke nastale zbog pada tržišnih cijena ovih hartija od vrijednosti.
Banke drže bilione evra državnog duga
Prema podacima Evropskog bankarskog tijela, banke u Evropi držale su krajem prošle godine više od četiri biliona evra državnih obveznica, što je činilo oko 13 odsto njihove ukupne imovine.
Državne obveznice predstavljaju način na koji se države zadužuju. Banke ih kupuju kako bi ostvarivale prihod od kamata, ali njihova tržišna vrijednost zavisi od kretanja kamatnih stopa i prinosa na tržištu.
Kada novi dug počne da donosi veće prinose, ranije izdate obveznice s nižim kamatama obično postaju manje vrijedne. Banka koja ih drži tako može pretrpjeti gubitak ukoliko ih mora prodati prije dospijeća.
Zbog toga rast prinosa ne mora automatski značiti i veći profit za banke. Konačan efekat zavisi od strukture njihovih ulaganja, načina evidentiranja obveznica i toga da li će ih zadržati do dospijeća ili prodavati na tržištu.
EU razmatra dodatne zaštitne mjere
Banke u Evropskoj uniji trenutno ne moraju da izdvajaju dodatni kapital kao posebnu zaštitu za ulaganja u državne obveznice zemalja članica.
Ipak, Evropska unija razmatra mogućnost uvođenja dodatnih kapitalnih zahtjeva kada se banka previše izloži dugu jedne države. Cilj takve mjere bio bi da se smanji rizik da finansijski problemi neke zemlje ugroze i banke koje su joj pozajmile novac.
Velika koncentracija ulaganja u dug jedne države može stvoriti problem ako se pogorša njena finansijska situacija, jer istovremeno mogu oslabiti vrijednost obveznica i finansijska pozicija banaka koje ih posjeduju.
Mišo je upozorio da odsustvo obaveze izdvajanja dodatnog kapitala ne znači da banke mogu zanemariti rizike. Regulatori zato nastavljaju da provjeravaju njihovu izloženost promjenama prinosa i mjere koje preduzimaju kako bi zaštitile svoje bilanse.
Za sada nema naznaka da je pojačani nadzor sam po sebi dokaz da se evropski bankarski sistem nalazi pred krizom. Riječ je prije svega o provjeri otpornosti banaka u uslovima promjenljivih tržišnih prinosa i mogućih novih pritisaka na državne finansije.
