Kubanski ministar spoljnih poslova Bruno Rodrigez rekao je da Vašington “sastavlja izgovor za eventualnu vojnu agresiju”, dok Kuba tvrdi da je spremna da se brani.
Kako navodi Newsweek, do tenzija dolazi nakon izvještaja američkih medija da je Kuba nabavila više od 300 vojnih dronova i navodno planirala potencijalne napade na američku bazu Gvantanamo i objekte na Floridi, što Vašington vidi kao mogući osnov za odgovor.
Kubanske vlasti i ambasada u SAD odbacile su optužbe, navodeći da se radi o “fabrikovanim” razlozima za intervenciju.
Istovremeno, dio analitičara upozorava da se pojačane tenzije uklapaju u širi obrazac pritiska SAD na Kubu, uključujući sankcije, energetske restrikcije i pogoršanje ekonomske situacije na ostrvu.
Prema pisanju američkih medija, razmatra se i moguće podizanje optužnice protiv bivšeg kubanskog lidera Raula Kastra zbog incidenta iz 1996. godine, kada su oborena dva civilna aviona.
SAD, međutim, zvanično tvrde da ne postoje neposredni planovi za invaziju, iako su pojačane obavještajne aktivnosti u regionu.
Analitičari navode da bi potencijalni američki udari mogli biti usmjereni na vojne i obavještajne objekte na Kubi, uključujući lokacije povezane sa Rusijom i Kinom.
Upozorava se i da bi eventualna vojna eskalacija mogla izazvati šire međunarodne posljedice, uključujući reakciju Moskve i Pekinga, dok stručnjaci ocjenjuju da bi kopnena intervencija bila politički i bezbjednosno rizična.
Mogući tok napada i potencijalne mete
Svakom napadu ili invaziji prethodi pojačana kontrola područja kako bi se procijenilo gdje se nalaze najvažnija i najopasnija strateška sredstva. To uključuje sisteme protivvazdušne odbrane koji bi mogli gađati američke avione, kao i skladišta municije, projektila i dronova. Početkom maja CNN je izvijestio da su SAD pojačale svoje obavještajne operacije u blizini Kube. Prema neimenovanom visokom američkom zvaničniku kojeg citira Axios, Kuba je proteklog mjeseca pokušala nabaviti dodatne dronove i vojnu opremu iz Rusije.
Navodno Havana godinama gomila razne vrste dronova iz Rusije i Irana, zemalja koje ih od 2022. masovno koriste u borbama. Ipak, kubanske snage nisu ni približno tako dobro opremljene kao što je bila venecuelanska vojska krajem 2025. godine. Većinom se radi o zastarjeloj opremi iz sovjetske ere, a protivvazdušna odbrana sastoji se od projektila kratkog dometa ili onih koji se ispaljuju s ramena, a ne od naprednih sistema. Prema Međunarodnom institutu za strateške studije, Kuba raspolaže sa samo osam operativnih borbenih aviona sovjetske proizvodnje.
Fonseca smatra da je stoga “teško vidjeti šta bi početni američki udari dugog dometa uopće ciljali na otoku, osim zračnih luka za kubansko malobrojno zrakoplovstvo”. S druge strane, Pfeiffer smatra da bi SAD mogao kao prioritet postaviti gađanje obavještajnih postrojenja na Kubi povezanih s Kinom i Rusijom. Ruski zvaničnici su još 2014. najavili ponovno otvaranje sovjetske baze za elektroničko izviđanje Lourdes pored Havane, zatvorene 2001. godine. Ruski istraživački novinari izvijestili su 2023. da su se djeca brojnih ruskih obavještajaca, stručnjaka za elektroničko ratovanje koji su se predstavljali kao diplomati, upisala u škole na Kubi.
Veći otpor nego u Venecueli
Takođe, The Wall Street Journal je 2023. objavio da su Kina i Kuba dogovorile izgradnju kineskog postrojenja za elektroničku špijunažu na ostrvu, s ciljem prikupljanja obavještajnih signala iz američkih vojnih baza na jugoistoku SAD. Ministar odbrane Pit Hegseh izjavio je prošle sedmice na saslušanju u Kongresu kako su SAD “već dugo zabrinute da je vrlo problematično kada strani protivnik koristi takvo postrojenje tako blizu naših obala”.
Međutim, Fonseca upozorava da bi napad na te lokacije rizikovao odmazdu Pekinga ili Moskve te uništio priliku za uvid u kinesku ili rusku tehnologiju.
Fonseca dodaje kako bi američke vojne snage mogle biti raspoređene na Kubi i u slučaju pada vlade, ali tada u svrhu distribucije humanitarne pomoći, a ne borbe protiv kubanske vojske. Američke trupe već su učestvovale u sličnim misijama u Latinskoj Americi i na Karibima, na primjer u Panami nakon invazije 1989. godine. Ipak, Stephen Wilkinson, viši predavač politike i međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bakingemu, upozorava da bi se SAD mogao suočiti s otporom kubanskog stanovništva, uprkos protestima koji izbijaju na ostrvu zbog nestašica. “SAD bi trebalo da budu vrlo oprezne s pokušajem slanja kopnenih snaga tamo”, zaključio je Wilkinson.
