Kako se postaje “nulti pacijent”? 10 grešaka na putovanjima koje mogu pokrenuti epidemiju

Nulti pacijent – termin koji smo mi bez medicinskog obrazovanja naučili neposredno pre izbijanja pandemije virusa korona.

Sada, u neobičnom ponavljanju starog straha, ovaj termin je dobio ime i prezime. Holandski ornitolog Leo Šilperord dobio je tužnu privilegiju da bude prva osoba koja je oboljela od smrtonosnog hantavirusa i prenijela ga na kruzer, pretvorivši ga u “zdravstvenu bombu”.

Ovaj sedamdesetogodišnji posmatrač ptica i njegova supruga Mirima (69) posjetili su jednu deponiju u Argentini prije nego što su se ukrcali na brod “MV Hondius”, nadajući se da će vidjeti rijjetku belogrlu karakaru (ptica iz porodice sokolova).

Međutim, među gomilama smeća i pticama koje su kružile oko njih, vlasti vjeruju da je par nesvjesno udahnuo čestice zaražene virusom iz izmeta patuljastih pirinčanih pacova – nosilaca strašnog soja andskog hantavirusa, jedine poznate forme koja se može prenositi sa čovjeka na čovjeka.

U roku od nekoliko dana, Leo je preminuo, a virus se tiho širio kruzerom.

Ovo, međutim, nije prva epidemija na brodu. Više od 100 ljudi zaraženo je norovirusom na brodu “Caribbean Princess”, iako nije poznato ko je virus unio.

Kako, dakle, neko postaje “nulti pacijent” i kako spriječiti da se to desi vama tokom putovanja?

New York Post je, uz pomoć dr Stivena Kveja, zabilježio 10 grešaka koje možete napraviti tokom odmora, a koje mogu biti početak epidemije:

Posjeta pećinama sa slijepim miševima radi selfija: Slijepi miševi su rezervoari ozbiljnih virusa (bjesnilo, ebola, marburg) i gljivica. Izbjegavajte pećine, tunele i rudnike gdje oni obitavaju.

Konzumiranje “lokalnih delikatesa” (meso divljih životinja): Meso majmuna, slijepih miševa ili glodara nije kulturna hrabrost, već “ruski rulet” sa bolestima poput HIV-a, antraksa i majmunskih boginja.

Posmatranje ptica ili piknik blizu deponija: Tamo se koncentrišu zaražena prašina i životinjski otpad. Problem nije u pticama, već u udisanju patogena sa tla.

Čišćenje kabina ili seoskih kuća bez zaštite: Metenje ili usisavanje izmeta glodara podiže čestice virusa u vazduh. Koristite vlažne krpe i dezinficijense.

Plivanje u toplim lagunama, džunglama ili stajaćim rijekama: Čak i kristalno čista voda može sadržati bakteriju Leptospira iz urina životinja, koja uzrokuje leptospirozu.

Punjenje flašica vodom u toaletima aerodroma: U zemljama gdje voda sa česme nije za piće, izbjegavajte i led i aerodromsku vodu. Koristite isključivo fabrički flaširana pića.

Grljenje majmuna ili lutalica radi fotografije: Ugrizi i ogrebotine divljih životinja nisu suveniri, već potencijalni izvor bjesnila ili herpesa B.

Sirove školjke i morski plodovi: Školjke filtriraju vodu u kojoj žive. Ako je voda zagađena, rizikujete norovirus ili hepatitis A.

Obilazak “vlažnih pijaca” (pijace živih životinja): Bliski kontakt sa stresiranim životinjama i njihovim izlučevinama idealan je za prelazak virusa na ljude.

Ignorisati temperaturu nakon putovanja: Nulti pacijent postaje opasan zbog odlaganja dijagnoze. Ako imate simptome nakon neobičnog putovanja, recite ljekaru tačno gdje ste bili i šta ste jeli.

Pročitajte još

Popularno