“Nedavno smo dijelili istu državu, a Austrija je ključni privredni partner Mađarske”, izjavio je Mađar nakon izborne pobjede. “Želio bih ojačati odnose između Mađarske i Austrije iz istorijskih, ali i iz kulturnih i privrednih razloga.” Mađar je pobijedio Orbana djelimično i na obećanju da će resetirati odnose Mađarske s Evropskom unijom.
Plan spajanja Višegradske grupe
Ali, on to vidi unutar osnaženog bloka srednjoevropskih nacija predvođenih istomišljenicima s desnice, za koje vjeruje da dijele kulturne svjetonazore, privredne interese i konzervativne stavove o nizu pitanja, od migracija do energetske politike.
Uz izuzetak Poljske, ove su zemlje, smještene između Zapadne Evrope i Rusije, tradicionalno pokazivale i veću spremnost za održavanje poslovnih veza s Moskvom.
Budući mađarski premijer već je iznio kako planira ostvariti svoju viziju srednjoevropskog bloka. Na konferenciji za ovinare ranije ovog mjeseca predložio je spajanje Višegradske grupe – neformalnog saveza Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke – sa Slavkov formatom, okvirom saradnje koji uključuje Austriju, Češku i Slovačku.
“Vjerujem da je to u interesu svake zemlje, pa tako i Austrije i Mađarske”, rekao je Mađar. “Stoga se nadam da po tom pitanju možemo postići napredak.” Kao jasan signal te strategije, Mađar je najavio da će njegove prve službene posjete početkom maja biti Varšavi i Beču.
Učenje od Poljske
Dok Austriju smatra prirodnijim saveznikom, Mađar može mnogo naučiti od poljskog premijera Donalda Tuska i njegovih napora da obnovi liberalnu demokratiju nakon godina populističke vladavine, uključujući i načine za deblokadu sredstava EU-a zadržanih zbog zabrinutosti oko vladavine prava.
Jedan od Mađarovih glavnih prioriteta je obezbijediti oslobađanje 18 milijardi evra zamrznutih sredstava EU-a. Takođe se zalaže za pristup 16 milijardi evra vrijednim evropskim odbrambenim zajmovima i za ukidanje kazne od milion evra dnevno, izrečene Mađarskoj zbog nepoštivanja zakona EU-a o migracijama.
“Posjeta Varšavi služi razmjeni iskustava o povratku na liberalnu demokratiju”, kaže Emil Brix, bivši austrijski diplomata i istoričar kjoi je proučavao kraj Austro-Ugarske. “Posjeta Beču više se tiče evropske politike i potrebe da se iz ove regije razviju vlastiti prijedlozi.” Čini se da je austrijska vlada otvorena za tu ideju.
Beč pozdravlja ideju
Visoki austrijski diplomata, govoreći pod uslovom anonimnosti, rekao je da postoji logična osnova za jačanje saradnje srednjoevropskih država unutar EU-a po uzoru na Benelux. “Sve smo mi države otprilike iste veličine s mnogo zajedničkih interesa, a zajedno bismo imali veću težinu pri glasanju”, rekao je diplomata.
Za austrijsku vladu predvođenu konzervativcima, produbljivanje veza s Mađarskom dugo je bila strateška ambicija. Početkomdvijehiljaditih, uoči pristupanja nekoliko bivših komunističkih zemalja EU, austrijski čelnici predlagali su obnovljeni savez sa srednjom Evropom.
Taj je napor na kraju propao zbog strahova u Poljskoj i Sloveniji da Beč želi ponovo uspostaviti svoju hegemoniju, više od 80 godina nakon raspada Austro-Ugarskog carstva. Sada bliži savez predlaže samouvjerenija i prosperitetnija Mađarska.
Ni poljski se čelnici, s obzirom na rastuću privrednu i vojnu moć svoje zemlje, više ne osjećaju ugroženima takvom perspektivom, kažu stručnjaci. Kancelarija poljskog premijera nije odgovorila na upit za komentar.
Privredna povezanost
Očekuje se da će Mađar u Beču pokušati oblikovati zajednički stav o migracijama i razgovarati o sudbini Srednjoevropskog univerziteta, koji je 2019. preselilo svoj glavni kampus iz Budimpešte u Beč nakon Orbanove kampanje protiv te institucije, rekao je visoki austrijski diplomata.
Dvije su nacije već privredno neraskidivo povezane. Austrija je drugi najveći investitor u Mađarskoj nakon Njemačke, s obimom ulaganja većim od 11,7 milijardi evra. Oko 134.000 Mađara radi u Austriji, mnogi od njih kao dnevni migranti.
Austrijska nacionalna banka je u prošlogodišnjem izvještaju navela da rastuće trgovinske veze sa zemljama srednje i jugoistočne Evrope imaju stabilizirajući učinak na austrijsku privredu u vrijeme rastuće globalne trgovinske neizvjesnosti.
Razlike i dalje postoje
Ipak, među srednjoevropskim nacijama ostaju ključne razlike koje će zasigurno zakomplikovati napore za stvaranje čvršćeg saveza. Na primjer, po pitanju Ukrajine, Austrija i Poljska aktivno podržavaju dodatnu pomoć EU-a toj zemlji.
Iako se od Mađarske pod Mađarom više ne očekuje da će blokirati pomoć kao što je to činio Orban, ona se pridružuje Češkoj i Slovačkoj u odustajanju od podrške paketu zajmova EU-a od 90 milijardi evra za Kijev.
Zemlje takođe imaju različite stavove o pristupanju Ukrajine bloku. Uprkos tim razlikama, stručnjaci tvrde da među srednjoevropskim zemljama i dalje postoje snažni zajednički interesi, posebno kada je riječ o privrednim inicijativama i velikim infrastrukturnim projektima.
“Kad bi te zemlje mogle predstaviti cjelovite prijedloge i usklađene projekte, to bi ojačalo njihov položaj pri raspodjeli sredstava i kohezijskog novca iz Brisela”, rekao je Reinhard Heinisch, politolog sa Univerziteta u Salcburgu.
Briselski veteran
Mađarov napor da izgradi srednjoevropski savez možda je ukorijenjen i u njegovom razumijevanju funkcioniranja moći u Briselu. Budući premijer ondje je proveo gotovo deceniju kao diplomata pod Orbanom, prije nego što je raskrstio s populističkom strankom Fides i postao zastupnik u Evropskom parlamentu sa svojom konzervativnom političkom snagom, Tisom.
“On je zapravo prvi mađarski premijer koji savršeno razumije kako funkcioniše briselska i evropska mašinerija”, rekao je Stefano Bottoni, profesor s fokusom na istočnu Evropu na Unicerzitetu u Firenci. “A ako želite imati veću težinu u Briselu, ako želite biti protivteža velikim državama poput Francuske i Njemačke, onda se morate udružiti”, prenosi index.hr.
