Nova karta globalnih rizika za 2027. godinu pokazuje gdje bi putnici u narednoj godini mogli da se suoče s najvećim bezbjednosnim izazovima. Među državama i područjima označenim kao ekstremno rizični nalaze se Iran, Avganistan, Ukrajina, Sirija, Jemen, Pojas Gaze, Sudan, Somalija, Mjanmar i Haiti.
Kartu je krajem septembra objavila američka bezbjednosna kompanija Global Guardian, koja procjenjuje rizike za međunarodne putnike, kompanije i njihove zaposlene. Njena procjena obuhvata kriminal, oružane sukobe, terorizam, političku nestabilnost, zdravstvenu zaštitu, infrastrukturu i prirodne katastrofe.
Kako navodi hrvatski Večernji list, riječ je o pet kategorija rizika, od niskog do ekstremnog. Kompanija putovanja koja nijesu neophodna ne preporučuje za destinacije označene visokim rizikom.
Važno je naglasiti da ova karta nije zvanična međunarodna lista zabrana putovanja. Ona predstavlja procjenu privatne kompanije i ne znači da je svaki dio označene države jednako opasan.
Iran u najvišoj kategoriji rizika
Jedna od najznačajnijih promjena na karti odnosi se na Iran, koji je svrstan u kategoriju ekstremnog rizika.
Global Guardian upozorava na bezbjednosnu i političku situaciju, kao i na opasnost od proizvoljnog pritvaranja stranih državljana. Takvi rizici posebno su važni za putnike koji u inostranstvu mogu biti izloženi političkim tenzijama ili ograničenoj konzularnoj pomoći.
Promjene su zabilježene i u pojedinim državama Persijskog zaliva. Bahrein i Kuvajt prešli su iz kategorije umjerenog u visoki rizik, dok su Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jordan svrstani u kategoriju srednjeg rizika. Saudijska Arabija takođe se nalazi u srednjoj kategoriji.
Ove procjene mogu biti značajne i za putnike koji ne planiraju da borave u tim zemljama, već preko njih nastavljaju putovanje.
Dubai, Abu Dabi i Doha važna su međunarodna vazduhoplovna čvorišta, pa bi promjene bezbjednosne situacije mogle uticati na planiranje pojedinih ruta. Ipak, ocjena rizika za državu sama po sebi ne znači da će letovi biti otkazani ili da će aerodromi prestati da rade.
Ratovi i političke krize ostaju glavni izvori opasnosti
U najvišoj kategoriji nalaze se brojne zemlje i područja pogođeni ratovima, nasiljem, terorizmom ili ozbiljnim političkim krizama.
Među njima su Avganistan, Ukrajina, Sirija, Jemen, Sudan, Somalija, Mjanmar i Haiti, kao i Pojas Gaze. Posebno su rizični i pojedini dijelovi Sahela i centralne Afrike.
U takvim područjima rizici se često međusobno prepliću. Oružani sukobi mogu otežati rad zdravstvenih ustanova, poremetiti saobraćaj i snabdijevanje, a u pojedinim slučajevima i onemogućiti bezbjednu evakuaciju stranih državljana.
Zbog toga procjena bezbjednosti ne zavisi samo od toga da li se u nekoj zemlji vode borbe. Važni su i dostupnost medicinske pomoći, pouzdanost infrastrukture, stanje javnog reda i mogućnost da putnici napuste područje u slučaju krize.
Meksiko i Ekvador: rizik postoji i izvan ratnih zona
Karta upozorava i na zemlje koje nijesu zahvaćene klasičnim međunarodnim ratom, ali imaju ozbiljne probleme s organizovanim kriminalom i nasiljem.
Meksiko se i dalje nalazi među zemljama s visokim bezbjednosnim rizikom zbog djelovanja kriminalnih grupa i narkokartela. Među turističkim destinacijama koje se pominju u kontekstu bezbjednosnih izazova nalaze se Kankun, Tulum i Puerto Valjarta.
To ne znači da su sva turistička područja u Meksiku jednako opasna. Rizik može znatno da se razlikuje od grada do grada, pa čak i između pojedinih dijelova istog grada.
Visok rizik zabilježen je i u Ekvadoru, gdje je nasilje kriminalnih grupa postalo ozbiljan bezbjednosni problem. Posebno se izdvaja Gvajakil, važan saobraćajni centar za dio putnika koji nastavljaju prema Galapagoskim ostrvima.
Za turiste je zato važno da prije putovanja provjere preporuke za konkretno odredište, umjesto da se oslanjaju samo na opštu ocjenu države.
Turska i Egipat nijesu jednako rizični u svim područjima
Na karti se razlike unutar pojedinih država posebno ističu kod Turske i Egipta.
U Turskoj se ozbiljniji bezbjednosni rizici odnose prvenstveno na pojedina područja uz granice s Iranom, Irakom i Sirijom. To ne znači da su poznata turistička odredišta poput Antalije i Bodruma automatski izložena istom nivou opasnosti.
Slično je i u Egiptu, gdje su među rizičnijim područjima sjeverni Sinaj i pojedine pogranične i pustinjske regije.
Ovakve razlike važne su jer opšta ocjena države ne pruža uvijek dovoljno preciznu sliku za planiranje odmora. Prije rezervacije smještaja i prevoza korisno je provjeriti upozorenja koja se odnose upravo na grad ili regiju koju putnik namjerava da posjeti.
Ima i pozitivnih promjena
Nova karta ne pokazuje samo pogoršanje bezbjednosne situacije. Neke destinacije dobile su povoljniju ocjenu.
Jamajka je prešla iz kategorije visokog u srednji rizik, dok je Južna Koreja svrstana u kategoriju niskog rizika nakon poboljšanja procjene političke stabilnosti.
Mađarska je takođe označena niskim nivoom rizika prema ovoj procjeni. Ove promjene pokazuju da se bezbjednosne ocjene ne određuju samo prema geografskom položaju države, već i prema procijenjenom razvoju političkih, društvenih i drugih okolnosti.
Ipak, ni niska ocjena ne znači da je rizik potpuno isključen. Džeparenje, prevare, saobraćajne nezgode i drugi problemi mogu se pojaviti i u zemljama koje se smatraju veoma bezbjednim.
Posebno se prate proizvoljna pritvaranja, zdravlje i prirodne katastrofe
Global Guardian je u ovogodišnju kartu uključio i dodatne kategorije koje omogućavaju detaljniju procjenu specifičnih prijetnji.
Među njima su rizik od proizvoljnog pritvaranja stranih državljana, zdravstveni rizici, opasnosti povezane s prirodnim katastrofama i gradovi s naročito visokim nivoom nasilnog kriminala.
Ove kategorije mogu biti važne čak i kada ukupna ocjena neke države nije ekstremna. Putnik, na primjer, može posjetiti relativno stabilnu zemlju, ali se ipak suočiti s ozbiljnim rizikom u određenoj regiji ili u vezi s određenom vrstom aktivnosti.
Zdravstvena zaštita takođe je važan faktor. U područjima s ograničenim kapacitetima bolnica i otežanom medicinskom evakuacijom čak i zdravstveni problem koji bi drugdje bio lako rješiv može imati ozbiljnije posljedice.
Šta putnici treba da urade prije rezervacije?
Za putnike iz Austrije, Njemačke i zemalja regiona nova karta može poslužiti kao polazna tačka za planiranje putovanja, ali ne bi trebalo da bude jedini izvor informacija.
Prije polaska preporučljivo je:
- provjeriti zvanična putna upozorenja Ministarstva spoljnih poslova države čiji ste državljanin;
- provjeriti bezbjednosnu situaciju u konkretnom gradu i regiji, a ne samo na nivou cijele države;
- informisati se o uslovima putnog osiguranja, naročito ako postoje upozorenja za određenu destinaciju;
- provjeriti moguće promjene avionskih ruta, tranzitnih uslova i pravila ulaska;
- imati plan za slučaj otkazivanja prevoza ili pogoršanja bezbjednosne situacije.
Austrijski državljani mogu koristiti zvanične informacije Ministarstva za evropske i međunarodne poslove Austrije na stranici Reiseinformation.
Nova karta Global Guardiana pokazuje da bezbjednost putovanja zavisi od više faktora i da se procjene mogu mijenjati tokom godine. Iako su pojedine države i regije označene kao ekstremno rizične, za donošenje konkretne odluke najvažnije je provjeriti aktuelna zvanična upozorenja i uslove na odredištu, prenosi Večernji list.
