Danas planeta ima najmanje 3.300 milijardera, ali do tog dana nije imala nijednog, a od tada, do danas, Rokfelerovo ime postalo je sinonim za bogatstvo u cijelom svijetu.
Nakon što je akcija naftne kompanije “Standard Oil” premašila 2.000 dolara, New York Times je tog jutra na naslovnoj strani objavio da je naftni magnat Džon D. Rokfeler postao prvi milijarder Amerike – i gotovo sigurno prvi milijarder svijeta.
Milijarda dolara iz 1916. godine danas bi vrijedjela približno 30 milijardi dolara, piše Money Review, prenosi Euronevs.rs.
Kao što se posljednjih nedjelja dogodilo i sa Ilonom Maskom, javnost je tada pokazivala gotovo opsesivno interesovanje za bogatstvo. Ljudi su mu se divili, ali su istovremeno osuđivali njegove krajnosti. Mnogo prije nego što je nastala Forbesova lista najbogatijih ljudi svijeta, javnost je s velikom pažnjom pratila rang-liste najimućnijih pojedinaca.
Sam Džon D. Rokfeler nije pridavao veliki značaj danu kada je postao milijarder. Zapravo, nije naročito slavio ni svoje rođendane.
Više je volio da obilježava ono što je nazivao svojim “Danom rada”, svakog 26. septembra. Tog datuma 1855. godine, trgovačka kompanija iz Klivlenda “Hewitt and Tuttle”, zaposlila ga je tada kao tinejdžera na mjestu pomoćnika knjigovođe.
Čovjek koji će kasnije postati najbogatija osoba na svijetu smatrao je da je ulazak u poslovni svijet bio važniji od samog rođenja.
“Činilo mi se da od tog dana zavisi cijela moja budućnost. Često zadrhtim kada sebi postavim pitanje: šta bi bilo da nisam dobio taj posao?”, govorio je kasnije.
Prve godine njegovog života, provedene u malom mjestu u zapadnom dijelu savezne države Njujork, nisu nagovještavale kakva ga budućnost čeka.
Međutim, 1863. godine Rokfeler je ušao u tada brzo rastući naftni biznis, investirajući u jednu rafineriju u Ohaju.
Sedam godina kasnije, 1870, osnovao je kompaniju “Standard Oil”, koja je početkom naredne decenije kontrolisala čak 90 odsto američkih rafinerija i naftovoda.
Rokfeler je primijenio metode koje su iz temelja promijenile naftnu industriju. U to vrijeme najveća potražnja bila je za kerozinom. Proces prerade sirove nafte u kerozin stvarao je brojne nusproizvode koje su drugi smatrali bezvrijednim otpadom.
On je, međutim, u njima vidio rudnik zlata.
Parafin je prodavao proizvođačima svijeća, a vazelin kompanijama koje su se bavile medicinskim potrepštinama. Ostali nusproizvodi korišćeni su kao materijal za izgradnju i popločavanje puteva.
Istovremeno je od željezničkih kompanija zahtijevao povoljnije tarife, proizvodio sopstvena burad i koristio svaki mogući način da smanji krajnju cijenu nafte za svoje kupce.
Rezultat je bio eksplozivan rast profita, dok su njegovi konkurenti nestajali jedan za drugim.
Kritičari su ga optuživali da koristi neetičke metode kako bi eliminisao konkurenciju i ostvario monopol, a 1911. Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država presudio je da je “Standard Oil” prekršio antimonopolske zakone i naložio rasparčavanje kompanije.
Podijeljena je na više od 30 zasebnih cjelina, od kojih mnoge i danas dominiraju energetskim sektorom, kao što su BP, Exxon, ConocoPhillips i Chevron.
Paradoksalno, upravo ga je sudska odluka o razbijanju monopola učinila još bogatijim.
Rokfeler je nakon penzionisanja zadržao četvrtinu akcija “Standard Oila”. Pošto su pojedinačne kompanije nastale podjelom vrijedjele više nego jedinstveni “Standard Oil” prije rasparčavanja, vrijednost njegovog vlasništva naglo je porasla.
Tako je 1916. godine, kada je postao prvi milijarder na svijetu, raspolagao bogatstvom koje je predstavljalo gotovo dva odsto cjelokupne američke ekonomije.
Njegovo ogromno bogatstvo i poslovni uspjeh učinili su ga metom novinara, političara i brojnih kritičara, koji su ga predstavljali kao oličenje pohlepe velikog biznisa.
Ipak, pored toga što je bio izuzetno bogat, prema pojedinim procjenama Rokfeler je bio i najveći filantrop u istoriji.
Još od svoje prve plate izdvajao je deset odsto zarade za crkvu. Nakon što se 1897. godine povukao iz “Standard Oila”, dodatno je proširio svoje humanitarne aktivnosti.
Tokom života donirao je više od 500 miliona dolara za različite dobrotvorne svrhe.
Kada je preminuo 23. maja 1937. godine, Džon D. Rokfeler nije uspio da ostvari jedan od dva velika životna cilja koja je sebi postavio.
Kao mladić često je govorio da će jednog dana zarađivati više od 100.000 dolara, što je očigledno i premašio, ali i da će doživjeti stotu godinu života.
