Koristeći jednostavnu opremu poput buldožera i kipera, Iran je ponovo otvorio najmanje 50 od 69 ulaza u tunele podzemnih raketnih baza koje su oštetili američki i izraelski napadi. Analitičari procjenjuju da Iran i dalje raspolaže s oko hiljadu projektila uskladištenih duboko pod zemljom, koji bi sada ponovo mogli biti dostupni, piše CNN.
Razlog za zabrinutost SAD
Sedmicama su napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ograničavali Iranu pristup podzemnim raketnim postrojenjima uništavanjem puteva i zatrpavanjem ulaza u tunele. Ali, satelitski snimci koje je analizirao CNN pokazuju kako se Iran suprotstavio tim skupim vojnim kampanjama, što upućuje na to da se raketne sposobnosti Teherana ne mogu uništiti isključivo ciljanjem ulaza u tunele. Iako su Iran i SAD postigli preliminarni dogovor o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, predstoje mjeseci rada na detaljima sporazuma.
Ako se sukobi nastave, Iran je u poziciji da “nastavi ispaljivati projektile sve dok ima lansere i posade, čak i ako je proizvodnja zaustavljena”, rekao je Sam Lair, istraživač u Centru za studije neširenja oružja James Martin, koji analizira iranske raketne sposobnosti. “Ništa ne sprečava da se lanseri ponovo naoružaju velikim zalihama projektila koje Iranci i dalje posjeduju.” To bi mogao biti razlog zašto SAD nije voljan ponovno se vratiti sukobu iako Izrael lobira za to.
🇮🇷🚇#IRAN se apresura a despejar sus emplazamientos de misiles tras los ataques de EEUU e Israel, según muestran imágenes satelitales.
Las imágenes satelitales revelan que IRAN ha despejado al menos 50 puntos de acceso en 18 emplazamientos de misiles desde el inicio del alto al… pic.twitter.com/pYLOFElY4f
— netsysmX (@netsysmx1) May 29, 2026
Ubrzana obnova nakon primirja
Tokom borbi, Iran je uz veliki rizik radio na otkopavanju ulaza u tunele, pri čemu su SAD i Izrael često gađali opremu korištenu za raščišćavanje. Ti su radovi omogućili Teheranu da nastavi s ispaljivanjem projektila, iako znatno smanjenim intenzitetom. Od prekida vatre prije više od sedam nedjelja, iranski napori na obnovi baza značajno su se ubrzali. CNN je utvrdio da je Iran do sada deblokirao 50 od 69 ulaza u tunele u 18 podzemnih raketnih postrojenja koje su napali SAD i Izrael.
Na primjer, u raketnoj bazi u Dezfulu do 12. maja ponovo su otvorena četiri od pet ulaza u podzemno postrojenje. Iran je takođe popravio i druge dijelove baza, uključujući puteve koje su SAD i Izrael bombardovali kako bi spriječili kretanje raketnih lansera. Satelitski snimkci pokazuju da su gotovo svi krateri sada popunjeni, a na dva mjesta putevi su čak i ponovo asfaltirani.
“Američka vojska vješta je u postizanju taktičkih uspjeha, a zatrpavanje i suzbijanje iranskih raketnih snaga odličan je primjer toga”, rekao je Lair. “Međutim, ako to ne prati niz razumnih strateških ratnih ciljeva i ostvariva teorija pobjede, može se pretvoriti u strateški neuspjeh.”
Portparol Pentagona Sean Parnell nije odgovorio na konkretna pitanja o otkrićima CNN-a, ponovivši raniju izjavu da je “američka vojska najmoćnija na svijetu i ima sve potrebno za djelovanje u vrijeme i na mjestu po izboru predsjednika.”
Ratni ciljevi i podzemna mreža
Predsjednik Donald Tramp više je puta isticao iranski arsenal projektila kao razlog za rat, a njegovo uništenje bio je jedan od ključnih ciljeva. U objavi na društvenoj mreži Truth Social u martu, Tramp je naveo “potpuno onesposobljavanje iranskih raketnih sposobnosti, lansera i svega povezanog s njima” kao jedan od pet “ciljeva” rata.
Iranska mreža podzemnih raketnih baza, čija je izgradnja započela prije više od 20 godina, nudi značajnu zaštitu projektilima i lanserima. Dubina postrojenja, od kojih su neka smještena ispod stotina metara stijena, ograničava mogućnosti američke i izraelske vojske za napad na same baze. Stoga su se u prvim nedjeljama sukoba vojske skoncentrisale na napade na ulaze, što je, u kombinaciji s naporima za lociranje i uništenje mobilnih lansera, rezultiralo značajnim smanjenjem iranskih raketnih napada.
Ti su udari teško oštetili baze, zatrpavši većinu ulaza u tunele tonama ruševina i uništivši pristupne puteve. SAD i Izrael takođe su sproveli opsežnu kampanju uništavanja iranskog lanca snabdijevanja, od tvornica elektroničkih komponenti do postrojenja za proizvodnju raketnog goriva i tijela projektila. Nakon što su se SAD i Iran dogovorili o prekidu vatre 8. aprila, američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je, referirajući se na te napore, da će Iran “otkopavati preostale lansere i projektile, bez mogućnosti da ih zamijeni. Nemate odbrambenu industriju.”
CNN ANALYSIS: IRAN MOVES TO REOPEN STRIKE-DAMAGED MISSILE BASES
New satellite imagery shows Iran using bulldozers, excavators, and heavy trucks to reopen at least 50 blocked entrances across 18 underground missile facilities damaged by U.S. and Israeli strikes.
The regime is… pic.twitter.com/LgoQckYsfs
— Mossad Commentary (@MOSSADil) May 30, 2026
Stvarnost iranskog arsenala
Stručnjaci vjeruju da Iran još uvijek ima oko 1.000 projektila uskladištenih u podzemnim postrojenjima. Ta zaliha, smještena duboko ispod površine, vjerovatno nije pretrpjela značajnu štetu od napada na ulaze, pogotovo s obzirom na to da je izraelska vojska na sličan način napadala ulaze u tunele i tokom dvanaestodnevnog rata prošle godine.
“Za ovakav rat pripremali su se 20 godina”, rekao je Timur Kadišev, viši istraživač na Institutu za istraživanje mira i bezbjednosnu politiku Univerziteta u Hamburgu, koji proučava iranske projektile. “Vrlo su spremni.”
Za ponovno otvaranje baza, Iran je koristio raznoliku građevinsku opremu. Na satelitskim snimcima vidljivi su utovarivači kako sakupljaju ruševine dok kiperi pune kratere zemljom. U jednoj bazi izvan Isfahana, SAD i Izrael izveli su brojne napade kako bi blokirali četiri ulaza u tunele. Najmanje 18 kratera vidljivo je na prilazima dvama ulazima, što svjedoči o količini municije korištene za njihovo blokiranje. Početkom maja, satelitski snimak pokazao je kiper kako popunjava kratere. Druga dva ulaza već su bila otvorena, a putevi do njih, prethodno uništeni, ponovno su asfaltirani.
Obnova jednostavnom opremom
U bazi izvan Homeina sredinom aprila, snimak je pokazao najmanje deset građevinskih vozila angažovanih na raščišćavanju jednog ulaza. Dok Iran obnavlja svoj arsenal i funkcionalnost raketnih baza, analitičari su zabrinuti da se potcjenjuje stalna prijetnja koju predstavlja, pogotovo s obzirom na sve manje zalihe američkih protivraketnih presretača.
Napadi na iranske tvornice takođe možda neće spriječiti Teheran da obnovi proizvodne kapacitete onoliko dugo koliko bi SAD i Izrael željeli. Tokom dvanaestodnevnog rata neke od tih istih tvornica takođe su bile napadnute. Iako su nedavni napadi bili znatno širi, satelitski snimci pokazali su da je Iran već obnovio neka od postrojenja gađanih prošlog juna. Američke obavještajne procjene ukazuju da je Iran već obnavljao ključne vojne sposobnosti, uključujući ponovno pokretanje proizvodnje dronova te zamjenu raketnih lansera i proizvodnih pogona. “Iranci su nadmašili sve rokove koje je obavještajna zajednica postavila za obnovu”, rekao je jedan američki zvaničnik za CNN, prenosi Index.
Za Kadiševa, ta razlika u tehnologijama otkriva poteškoće u sprovođenju vojnih opcija protiv Irana. “Morate koristiti vrlo sofisticirano i skupo oružje da biste nanijeli takvu štetu, a oporavak je vrlo jednostavan – potrebni su samo buldožeri.”
