Sadržaj teksta
“Članstvo nije poklon”
Visoki ukrajinski zvaničnici iskoristili su nedavne sastanke s kolegama iz EU i SAD kako bi kritikovali način na koji Evropska komisija upravlja procesom proširenja te insistirali na bržem roku. Prema riječima sedmorice zvaničnika koji su učestvovali u tim razgovorima, ukrajinska strana tvrdi da Brisel treba Ukrajinu u Uniji jednako kao što se Kijev želi pridružiti.
“Članstvo nije poklon”, rekao je jedan od zvaničnika, koji je pod uslovom anonimnosti otkrio detalje privatnih razgovora. “Možda u Kijevu postoji neki nesporazum u vezi s tim.”
“Oni govore: ‘Vi ste nam dužni'”, rekao je drugi zvaničnik. “A to ne pomaže.” Treći je dodao: “Tu imamo pravi problem. Zelenski i njegovi saradnici nikada nisu istinski razumjeli kako proširenje funkcioniše.”
Pomoć stiže, ali razlike ostaju
Čelnici EU-a ranije ovog mjeseca odobrili su zajam od 90 milijardi evra Kijevu kako bi stabilizirao svoje finansije i nabavio još oružja za odbranu. Zajam je deblokiran nakon izbornog poraza mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je zadržavao novac.
Iako su sporazum o zajmu i učestvovanje Zelenskog na samitu na Kipru prošle sedmice djelimično smanjili napetosti, i dalje postoji velik jaz između Kijeva i Brisela u vezi s pristupnim procesom.
Njemački kancelar Fridrih Merc je ove sedmie izjavio da nade Kijeva u brzi ulazak “nisu realne”, dodavši da “cijena bilo kakvog mirovnog sporazuma koji bi rezultirao članstvom u EU može biti da dio ukrajinske teritorije više ne bude ukrajinski”.
Prijedlozi o postupnom pristupanju
Ukrajina je dobila status kandidata za članstvo u EU-u u junu 2022, četiri mjeseca nakon početka ruske specijalne vojne operacije. Zelenski je kao ciljani datum pristupanja naveo 2027. godinu, ali evropske prijestonice tu su ideju odbacile. Jednako tako, odbačen je i prijedlog Komisije o “obrnutom proširenju”, prema kojem bi Kijev dobio samo formalni status članice, a zatim postepeno pristupao pogodnostima kako bude sprovodio preostale reforme.
Francuska i Njemačka su posljednjih nedjelja predložile postepen proces u kojem bi Ukrajina dobijala “simbolične” pogodnosti i postepeni pristup mehanizmima EU u zamjenu za ispunjavanje reformskih ciljeva. Zvaničnici su rekli da bi to značilo da bi do punopravnog članstva prošla najmanje decenija.
Zelenski: “Ne treba nam simbolično članstvo”
Upitan prošle sedmice u Kijevu o francusko-njemačkoj ideji, Zelenski je pozvao EU da “bude poštena”, poručivši: “Ukrajini ne treba simbolično članstvo u EU.”
“Ukrajina se brani i time definitivno brani Evropu. I ne brani je simbolično – ljudi doista umiru”, rekao je. “Branimo je svime što imamo, svom svojom snagom… Branimo zajedničke evropske vrijednosti. Vjerujem da zaslužujemo punopravno članstvo u Evropskoj uniji.”
Prema izjavama dvojice visokih ukrajinskih zvaničnika, Zelenski je naložio svojim diplomatima da ne razmatraju niti ulaze u bilo kakve rasprave s vladama EU o takvim prijedlozima te da razgovaraju isključivo o punopravnom članstvu. “O tome nećemo ni raspravljati”, rekao je jedan od ukrajinskih zvaničnika.
“Morao je čuti neke teške istine”
Na Kipru je nekoliko čelnika EU pokušalo da obuzda očekivanja ukrajinskog predsjednika, reklie su dvije osobe upućene u razgovore. “Morao je čuti neke teške istine”, rekao je jedan zvaničnik. “Neće to ići tako lako kao što on misli.”
Uprkos tome, Zelenski namjerava da istraje na svom maksimalističkom stajalištu, kažu visoki ukrajinski zvaničnici. Jedan od njih rekao je kako Kijev vjeruje da će EU “s vremenom postati realističnija” i približiti se ukrajinskom stavu.
Više diplomata EU-a reklo je da razumiju pritisak pod kojim se Zelenski nalazi nakon četiri godine rata i da saosjećaju s njegovom frustracijom. Ali, naglašavaju da proces proširenja mora ostati utemeljen na zaslugama i ističu da je, s obzirom na prestanak direktne američke vojne i finansijske podrške te osjećaj odustajanja od dugo blokiranog mirovnog procesa, EU sada najvažniji partner Ukrajine.
“Mi smo mu jedini prijatelji, pa bi mu možda bilo bolje da drži jezik za zubima”, rekao je jedan od zvaničnika.
Diplomate i zvaničnici EU rekli su da su reformski napori u zemlji oslabili, posebno u ključnim područjima vladavine prava i borbe protiv korupcije. Takođe su ukazali na propuštene rokove tokom prošle godine za sprovođenje zakona koji bi Kijevu omogućili veći pristup tržištima Unije za energiju i industrijske proizvode, prenosi index.hr.
Kijev se takođe protivi zahtjevu Brisela da poveća poreze na dobit preduzeća kao uslov za isplatu dijela zajma od 90 milijardi evra, tvrdeći da bi to iscrpilo privredu koja već snosi troškove rata. “Njihov interni reformski zamah je zastao”, rekla je druga osoba. “To nije dobro i svi to znaju.”
