Svijet je danas izložen većem riziku od pandemije i manje je zaštićen od smrtonosnih virusnih epidemija nego prije kovida, navodi se u velikom izvještaju o spremnosti za pandemije, prenosi portal Scientific American.
“Dokazi su jasni: zdravstvene, ekonomske, društvene i političke posljedice zdravstvenih vanrednih situacija nisu se smanjile, a u važnim oblastima čak rastu“, napisali su autori izvještaja.
“Ukratko, reforme nisu pratile rastući rizik od pandemija, svijet još uvijek nije značajno bezbjedniji”.
Izvještaj predstavlja završnu analizu Globalnog odbora za praćenje spremnosti, tijela Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) osnovanog nakon epidemije ebole u Zapadnoj Africi 2016. godine, sa ciljem procjene koliko su zemlje spremne da se suoče sa smrtonosnom pandemijom.
Izvještaj, koji je prvi put objavljen 2019. godine, od tada svake godine pruža pregled globalne spremnosti za pandemije, a autori zaključuju da se svijet kreće u pogrešnom pravcu.
Sedamnaestog maja SZO je proglasila globalnu zdravstvenu vanrednu situaciju zbog epidemije jednog tipa virusa ebole u Africi, koja je usmrtila desetine ljudi i zarazila stotine drugih; istovremeno, organizacija i nacionalne zdravstvene agencije pokušavaju da obuzdaju smrtonosnu epidemiju hantavirusa koja je odnijela tri života među putnicima kruzera na kojem je širenje zaraze počelo.
“Globalna zdravstvena bezbjednost suočava se sa spajanjem prijetnji koje svijet dovode u veći rizik od razorne globalne pandemije nego ranije”, kaže Džesika Džastman, epidemiolog i viši tehnički direktor organizacije ICAP pri Univerzitetu Kolumbija, istraživačkog centra fokusiranog na globalne zdravstvene vanredne situacije i pandemije.
Autori izvještaja navode nekoliko razloga za rastuće rizike: među njima su nedostatak povkerenja javnosti u zdravstvene institucije, sve veća proketnja klimatskih promkena i oružanih sukoba, geopolitička fragmentacija, nedostatak finansiranja zdravstvenih inicijativa, oslabljen pristup medicinskom lokečenju i komercijalni interesi.
Kada je riječ o posljednjem faktoru, autori ukazuju na potencijal vještačke inteligencije da transformiše pripremljenost za pandemije, ali upozoravaju da bi bez odgovarajućih smjernica mogla dodatno da poveća zdravstvene rizike.
“Prijetnje su široke”, kaže Džastman, koja nije bila uključena u izvještaj.
“Mnoge nacionalne vlade ne finansiraju adekvatno infrastrukturu javnog zdravlja, dok je obim prijetnji po globalno zdravlje porastao i obuhvata rizike od vještačke inteligencije, rat, ubrzane klimatske promjene i otpornost na antimikrobne lijekove”, kaže ona.
Izvještaj upozorava da će budućnost vidjeti sve češće pandemije i vanredne situacije u javnom zdravlju koje će biti teže upravljati i koje će biti razornije čak i od kovida.
“Svijet rizikuje da uđe u ciklus ubrzanih zdravstvenih kriza, gdje svaki novi šok dodatno narušava otpornost i proširuje postojeće pukotine”, napisali su autori.
“Da bi se promijenio kurs, globalna zdravstvena bezbjednost mora biti finansijski prioritetna u nacionalnim budžetima, posebno od strane zemalja koje imaju resurse za to”, kaže Džastman.
Međutim, ostaje da se vidi da li postoji politička volja: u SAD, Trampova administracija je smanjila finansiranje za istraživanje zaraznih bolesti poput kovida, dok je istovremeno prekinula podršku globalnim zdravstvenim inicijativama raspuštanjem organizacija poput Američke agencije za međunarodni razvoj ili USAID.
Administracija je takođe povukla SAD iz SZO, uklonivši najvećeg finansijera vodeće svjetske zdravstvene organizacije i prekinuvši ključnu podršku za reagovanje na nove pandemijske prijetnje. Istovremeno, SZO se mjesecima bori da finalizuje sopstveni Sporazum o pandemiji, ugovor čiji je cilj poboljšanje međunarodne pripremljenosti i reagovanja na pandemije nakon kovida 19, sporno je kako se od zemalja očekuje da dijele informacije o novim patogenima jedna sa drugom.
To neslaganje može biti simptom onoga što autori izvještaja nazivaju širokom “demokratskom erozijom” nakon uzastopnih pandemija i zdravstvenih vanrednih situacija tokom posljednje decenije. Povjerenje je ključno za pripremljenost za pandemiju i ono je u naglom padu.
“Ovi pritisci čine svijet ne samo sklonijim da se suoči sa epidemijama i pandemijama u budućnosti, već i ranjivijim na njihove kaskadne uticaje”, napisali su autori, prenosi Telegraf.rs.
