Hrvatska pet godina balansira na rubu EU

Pristupanje Hrvatske EU bilo je prije svega psihološki važno Hrvatima jer su željeli da se distanciraju od postjugoslovenskih država na jugu, i istovremeno da se okonča era tranzicije, ali je nakon prijema uslijedilo jačanje ekstremno konzervativnih, nacionalističkih i liberalnih snaga, navodi “Standard”.

U tekstu povodom povodom pete godišnjice od prijema Zagreba u EU, bečki dnevnik navodi da je i u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama centralne i istočne Evrope, bzo nakon pristupanja bilo primjetno da Brisel više ne može da izvrši nikakav reformski pritisak, a to je vodilo ka jačanju ekstremno nacionalističkih snaga.

One su ćutale do članstva, a potom se formirale prije svega u civilnom društvu i agitovale protiv manjina i to “prije svega srpske, čija se situacija odmah pogoršala”, konstatuje “Standard”.

“Hrvati nikada nisu bili entizijasti po pitanju članstva u EU. Oni nisu mnogo očekivali i nisu zbog toga razočarani”, ocijenio je politolog Dejan Jović.

“Standard” ističe da je došlo do brojnih inicijativa i referenduma za jačanje ekstremno konzervativne slike porodice i društva, koju je podržavala hrvatska katolička crkva, koja je u poređenju sa crkvama drugih evropskih država daleko desno orijentisana.

List navodi da, kao i u susjednoj Srbiji i Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj nedostaje svijest o sekularizmu.

Politolog Žarko Puhovski kaže da narod na jesen odlučuje o velikom ograničavanju parava manjina i da će, ako to izjašnjavanje bude uspješno, to predstavljati jasno okretanje u desno.

“Međutim još uvijek smo baletani koji balansiraju na rubu tih struja”, dodao je on i ukazuje da desno od HDZ-a nema značajnijih partija.

“Mi u poređenju sa drugima u Evropi imamo najmanji udeo radikalnih desnih partija”, kazao je Puhovski i izrazio uvjerenje da će to tako ostati u naredne dvije, tri godine.

Prema njegovim riječima trenutno se ne nazire fomiranje neke partije koja bi bila nalik na njemačku AfD ili austrijsku FPO.

“Standard” naglašava da Hrvati nisu upali u oči kao veliki Evropljani.

“U Evropskom parlamentu se sa nepovjerenjem gleda na hrvatske poslanike, jer su se oni isticali prije svega time što su se zalagali za interese hercegovačkih nacionalista, to jest jednostrano za jedan narod u susjednoj državi”, konstatuje list.

Jedan neimenovani diplomata EU kritikovao je taj nacioanlistički stav hrvatskih poslanika, ocijenivši da bi u Hrvati glasali i protiv svih ostalih 27 članica, prenosi Tanjug.

Puhovski ukazuje da je spoljnopolitička pozicija formulisana od veoma desno orijentisanog HDZ-ovca Davora Štira.

“Standard” ističe da je upadljiv bio i pokušaj da se vetom zaustave pristupni pregovori sa Srbijom, što je bilo neuspješno.

“Sada Hrvatska želi što brže da uđe u unutrašnji krug EU i pristupi Šengenu kao i evrozoni. To bi bilo korisno za ostale članice, jer tako turisti iz tih zemalja ne bi morali više satima da čekaju na granicama, a Zagreb bi bio nadležan za zaštitu spoljne granice”, navodi list.

Istovremeno “Standard” ističe da će protiv toga veto uložiti Slovenija, jer Hrvatska ne priznaje međunarodnu presudu u graničnom sporu.

“Pritisak na Hrvatsku i Sloveniju da se oko tog pitanja dogovore je postao sada još veći, jer su čak i Makedonija i Grčka postigle kompromis”, ocijenio je Jović.

“Standard” dodaje da i pored sporova sa susjedima postoji određeno postjugoslovensko zajedništvo, te da to pokazuje ne samo činjenica da mnogi Slovenci rado ljetuju u Hrvatskoj, već i istraživanje prema kojem je 64 odsto Hrvata navijalo za Srbiju protiv Brazila na Svjetskom prvenstvu u Rusiji.

(Tanjug)

Facebook Komentari

Pročitajte još

Popularno