Rusija-Ukrajina: Šta je bilo do sada, a šta tek slijedi u sukobu u Kerčkom moreuzu?

Pomorski sukob koji je juče izbio između Ukrajine i Rusije u Kerčkom moreuzu blizu Krima, kada su ranjena šestorica ukrajinskih mornara i zaplijenjena tri ukrajinska broda sa posadama, danas je nastavljen verbalno međusobnim optužbama Moskve i Kijeva, a tokom popodneva biće održano više sastanaka koji bi mogli da odrede dalji tok događaja.

Na zahtjev Rusije sazvana je hitna sjednica Savjeta bezbjednosti UN, koju je potvrdila i ambasadorka SAD pri UN Niki Hejli, u Briselu se ambasadori država članica NATO sastaju s izaslanikom Ukrajine pri Alijansi, ukrajinska Rada (nacionalni parlament) odlučuje o zahtjevu predsjednika Ukrajine Petra Porošenka za uvođenje ratnog stanja u zemlji, a Normandijska četvorka (Njemačka, Rusija, Ukrajina i Francuska) održaće danas u Berlinu ranije zakazan sastanak o situaciji o Ukrajini, gdje će se na dnevnom redu naći i incident u Kerčkom moreuzu.

Iako se u početku reakcija EU i NATO svodila na uobičajeno pozivanje na uzdržanost dvije strane, posljednje vijesti svjetskih agencija iz Brisela ukazuju da je Porošenko nizom telefonskih razgovora uspio da ukrajinskoj strani obezbijedi značajniju podršku.

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk osudio rusku zaplenu brodova ukrajinske mornarice u Kerčkom moreuzu nakon razgovora sa Porošenkom.

“Osuđujem rusku upotrebu sile u Azovskom moru. Ruske vlasti moraju da vrate ukrajinske mornare, plovila i uzdrže se od daljih provokacija”, kazao je Tusk.

Evropska komisija takođe je zatražila od Rusije da oslobodi tri ukrajinska broda, a portparolka je u ime vlade EU naglasila da Unija ne priznaje rusko pripajanje Krima i navela da je Rusija u obavezi da hitno odblokira Kerčki moreuz.

Generalni direktor krimskih luka Aleksej Volkov, s druge strane, još jutros je izjavio da se plovidba kroz Kerčki moreuz ponovo odvija normalno.

NATO je, nakon razgovora Porošenka sa generalnim sekretarom Alijanse Jensom Stoltenbergom, objavio da će ambasadori država članica NATO i izaslanik Ukrajine kasnije danas održati hitni sastanak u Briselu u vezi s pomorskim incidentom između Ukrajine i Rusije u Kerčkom moreuzu, koji povezuje Crno more s Azovskim morem.

Stoltenberg je u ime NATO izrazio “punu podršku teritorijalnom intergritetu i suverenitetu Ukrajine, uključujući njena navigaciona prava u sopstvenim teritorijalnim vodama u skladu s međunarodnim pravom”.

Porošenko je nakon sastanka ukrajinskog Nacionalnog savjeta za bezbjednost izjavio da zahtjeva od Rusije da odmah na slobodu pusti ukrajinske mornare i zaplijenjene brodove.

“Zahtijevamo da oni hitno budu predati ukrajinskoj strani”, rekao je Porošenko i istovremeno pozvao na “deeskalaciju” krize oko poluostrva Krim.

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov kazao je da bi proglašenje ratnog stanja u Ukrajini moglo da omogući slobodno djelovanje radikalnih nacionalista.

On je naveo da Rusija “snažno poziva zapadne sponzore Kijeva da smire one koji pokušavaju da iskoriste vojnu histeriju i da dobiju političke poene za nadolazeće izbore i druge događaje u Ukrajini”.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin primio informacije o dešavanjima u Kerčkom moreuzu u realnom vremenu.

“To je bila ozbiljna provokacija i naravno, kompletne informacije (o incidentu) saopštene su (Putinu) kako juče tako i danas”, rekao je Peskov.

Poput drugih visokih ruskih zvaničnika i Peskov je motive Kijeva za jučerašnji incident povezao sa predstojećim predsjedničkim izborima u Ukrajini koji su zakazani za 31. mart. 2019. godine.

Štefen Zajbert, portparol njemačke kancelarke Angele Merkel, zatražio je od Rusije da oslobodi ukrajinske mornare i brodove.

“Incident postavlja mnoga ozbiljna pitanja o upotrebi vojne sile ruskih snaga za koju, na osnovu poznatih činjenica, nema opravdanja”, rekao je Zajbert.

Turska je saopštila da je zabrinuta zbog navoda da je kod poluostrva Krim pripojenog Rusiji pucano na ukrajinske brodove, a Poljska je osudila “agresivno ponašanje Rusije”. Poljski ministar odbrane Marijuš Balščak izjavio je da trenutna kriza u Ukrajini ne predstavlja opasnost po Poljsku, ali je zatražio da se situacija prati.

(Agencije)

Pročitajte još

Popularno