“Da budem jasan, naše vojne snage objavile su politiku prema kojoj bi svaki objekat, svaka baza koja se koristi za napad na Iran, bila legitimna meta za naše vojne snage”, rekao je ambasador Bahreini u četvrtak. Na pitanje može li to uključivati i lokacije u Evropi, odgovorio je: “Branićemo našu zemlju u skladu s onim što je potrebno da je obezbijedimo i da zagarantujemo da ne bude agresije na našu zemlju.”
Bahreini je takođe porekao da je Iran napadao civilne lokacije u Zalivu, optuživši za to SAD i Izrael, te ustvrdio da Teheran cilja isključivo vojne mete. “Ne mogu prihvatiti tu tvrdnju”, rekao je, dodavši da su iranske vojne snage dobile uputstva da ciljaju isključivo vojne baze koje Sjedinjene Države koriste protiv Irana.
Rat na Bliskom istoku
S druge strane, izraelski opozicioni čelnik Yair Lapid opisao je američko-izraelski rat protiv Irana kao “pravedan rat”, potvrdivši da o tome postoji konsenzus u cijelom izraelskom političkom spektru.
“Zaslužio sam titulu najžešćeg političkog suparnika Benjamina Netanyahua. Ali ovdje vodimo egzistencijalni rat protiv režima koji širi teror, koji pokušava razviti nuklearno oružje kako bi ga upotrijebio protiv Izraela i koji razvija operacije balističkih projektila kako bi zasuo Izrael raketama”, rekao je Lapid.
“U 21. vijeku nije lako voditi rat s moralnom jasnoćom. Ali ovo jest rat s moralnom jasnoćom”, dodao je.
Dok rat ulazi u četrnaesti dan, iz Dubaija se izvještava o eksplozijama i oblacima dima koji se nadvijaju nad centralnim dijelovima grada. Istovremeno, francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je da je jedan francuski vojnik ubijen u autonomnoj regiji Kurdistan u Iraku.
Prethodno je objavio da je šest francuskih vojnika povrijeđeno u napadu na jedinice koje učestvuju u protivterorističkim operacijama. U Iraku je takođe u toku operacija spasavanja američke Centralne komande nakon što se srušio američki vojni avion za punjenje gorivom.
U saopštenju se navodi da se incident dogodio u “prijateljskom vazdušnom prostoru” te da “nije bio posljedica neprijateljske ili prijateljske vatre.”
Pitanje sankcija Rusiji
Zbog nervoze na tržištima i cijene nafte Brent koja se kreće oko 100 dolara po barelu, američki ministar finansija Scott Bessent objavio je da će Vašington privremeno ukinuti sankcije na rusku naftu koja se trenutno nalazi na moru, u pokušaju da obuzda globalne cijene.
Bessent je taj potez opisao kao “usko ciljanu, kratkoročnu mjeru”. Odluka je donesena samo nekoliko dana nakon što su čelnici Grupe 7 ponovo potvrdili svoju “odlučnost da zadrže sankcije protiv Rusije”.
U međuvremenu, ambasadori EU-a okupiće se danas u Briselu kako bi ponovo pokušali obnoviti sankcije ruskim pojedincima i subjektima. Ako se sankcije ne obnove do 15. marta, više od 27.000 imena, uključujući Vladimira Putina, automatski će biti uklonjeno s crne liste. Mađarska i Slovačka i dalje se protive šestomjesečnom produženju i kao uslov za pristanak traže uklanjanje nekoliko oligarha sa popisa.
Očekuje se da će tokom dana ipak biti postignut kompromis. “Navikao sam da na kraju uvijek pronađemo rješenje, čak i ako možda nije sto posto onakvo kakvo bismo željeli”, rekao je jedan visoki diplomata. “Nisam uvjeren da bi ijedan čelnik u Uniji bio spreman preuzeti odgovornost za skidanje 27.000 imena sa crne liste.”
Nastavlja se i spor Mađarske i Slovačke s Ukrajinom u vezi s oštećenim naftovodom Družba. Evropska komisija potvrdila je da je od Kijeva zatražila dopuštenje za slanje inspektora koji bi procijenili štetu na naftovodu, što je ključni zahtjev Mađarske koja blokira zajam od 90 milijardi evra za Ukrajinu dok naftovod ne bude popravljen.
