Ovako izgledaju evropske rijeke. “Uskoro ćemo živjeti u pustinji” VIDEO  

Evropske rijeke koje su ključne saobraćajnice za tešku industriju presušuju zbog niza toplotnig talasa koji su zahvatili kontinent. Vodostaji Rajne i Dunava približavaju se rekordno niskim nivoima, što otežava prevoz hemikalija, naftnih derivata i ostale robe te podiže cijene transporta.

Novosti
03. 08. 2026.

Visoke temperature istovremeno ograničavaju proizvodnju struje u nuklearnim elektranama od Francuske do Mađarske, što dodatno diže cijene energenata i opterećuje privrede, posebno u istočnoj Evropi, piše Bloomberg, prenosi Index.hr.

Nakon šumskih požara koji su pogodili Francusku i Španiju, suše na rijekama novi su pokazatelj uticaja klimatskih promjena na Evropu, kontinent koji se najbrže zagrijava. Problemi u riječnom saobraćaju postali su test za cijelu regiju i njenu sposobnost da infrastrukturu iz 20. vijeka prilagodi klimi u kojoj će ekstremno niski vodostaji biti sve češći.

“Zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem već je pojačalo ovu sušu u odnosu na to kakva bi inače bila. Isti manjak padavina uz dodatno zagrijavanje izazvao bi još gore posljedice”, rekao je Dominik Schumacher, predavač na Odjeljenju za nauku o okolini na ETH Zürichu.

Rajna na istorijskom minimumu

Vodostaj kod Kauba, ključne tačke na Rajni za plovidbu prema južnoj Njemačkoj i Švajcarskoj, u petak je pao na 25 centimetara. Time je izjednačen rekord iz sušne 2018. godine. Prognoze predviđaju pad na 24 centimetra, što bi bio najniži nivo od početka mjerenja 1880. godine.

Podatke su prikupile njemačke savezne službe za ETH Zürich. Situacija bi se mogla dodatno pogoršati jer zapadnu Evropu zahvata četvrti ljetni toplotni talas, koji će potrajati veći dio sedmice. To stvara logističke probleme na rijeci dugoj oko 1.290 kilometara, koja teče od švajcarskih Alpa do Sjevernog mora.

Industrija traži alternative

Zbog istorijski niskog vodostaja Rajne, koji je ograničio pristup brodovima, kompanija BASF je 2018. morala smanjiti proizvodnju u svom ključnom kompleksu Ludwigshafen. Finansijski direktor Dirk Elvermann kaže da je najveći svjetski proizvođač hemikalija u međuvremenu razvio alternativne, premda skuplje, opcije prevoza.

“Naravno da smo zabrinuti zbog niskog vodostaja Rajne”, rekao je Elvermann novinarima u srijedu, ali je dodao da je situacija “pod kontrolom”.

Nizak vodostaj Rajne smanjio je njemačku industrijsku proizvodnju za 1,5 posto u 2018. godini, ali mnoge su se kompanije od tada prilagodile, objašnjava Saskia Meuchelböck, istraživačica s Instituta za svjetsku privredu u Kielu. Udio riječnog saobraćaja u ukupnom prevozu tereta u Njemačkoj pao je sa 4,7 posto u 2017. na 4,1 posto u 2024. godini.

Kompanija EnBW, koja upravlja termoelektranama na ugalj koje se snabdijevaju preko Rajne, objavila je da stvara zalihe goriva dok postrojenja ne rade. Iz elektrane Grosskraftwerk Mannheim takođe su poručili da imaju dovoljne rezerve uglja.

Ako vodostaj dodatno padne, mogli bi smanjiti teret po brodu, koristiti manje tegljače ili dio isporuka preusmjeriti na željeznicu. Portparol DB Carga izjavio je da je taj željeznički operater u stalnom kontaktu s klijentima pogođenim niskim vodostajem Rajne, najprometnijeg evropskog unutrašnjeg plovnog puta.

Rastući troškovi i prijetnja konkurentnosti

Čak i ako kompanije pronađu alternativne rute, veći troškovi prevoza prijete evropskoj industrijskoj konkurentnosti u odnosu na Aziju i Sjevernu Ameriku.

“Neki riječni brodovi možda više neće moći ploviti zbog tehničkih ograničenja”, rekao je Roberto Spranzi, član uprave njemačke zadruge za riječni transport koja zastupa oko 90 brodova. Napomenuo je da na poslovanje, osim niskog vodostaja, utiču i visoke cijene goriva.

Kako nastaje suša

Vodostaji Rajne i Dunava pali su tokom izuzetno vrućeg i sušnog evropskog ljeta. Česta razdoblja visokog pritiska vazduha sprečavala su dolazak kišnih oblaka. Profesor hidrologije David Hannah sa Univerziteta u Birminghamu objasnio je da takvi uslovi povećavaju potrošnju vode kod biljaka i isušuju tlo. Ono zatim brzo upije i ono malo kiše što padne, prije nego što voda stigne do rijeka.

“Klimatske promjene to pojačavaju jer podižu osnovne temperature. Zbog toga topla i sušna razdoblja učinkovitije isušuju krajolik i smanjuju protok rijeka”, rekao je Hannah.

Podaci Evropske komisije pokazuju da su se sušni uslovi u centralnoj i zapadnoj Evropi posljednjih nedjelja pogoršali. Na vodostaj Rajne uticalo je i slabije otapanje snijega i lednjaka sa Alpa, koji su važan izvor vode u kasno ljeto.

Dunav i energetska kriza

Neki dijelovi Dunava, druge najduže evropske rijeke, već su dosegnuli rekordno niske nivoe. To ometa plovidbu tegljača u Rumuniji i Slovačkoj te smanjuje proizvodnju u nuklearnim elektranama.

Mađarska je prvi put u 44 godine potpuno ugasiti svoju jedinu nuklearnu elektranu, što je velik test za novog premijera Petera Mađara. Zemlja će time ostati bez 40 posto svojih kapaciteta za proizvodnju struje i moraće pojačati uvoz. Vladajuća stranka zatražila je od parlamenta da odgodi sjednice ove sedmice radi uštede energije, objavio je Mađar na Facebooku.

Dekorativna rasvjeta u Budimpešti i na državnim zgradama biće isključena. Istovremeno, dobrovoljna smanjenja potrošnje u tvornicama automobila i baterija donekle su ublažila pritisak na mrežu.

Rumunski energetski sektor biće u stanju pripravnosti tokom avgusta zbog pada proizvodnje, a zemlja će tražiti pomoć od susjedne Ukrajine u satima vršnog opterećenja. Rumunija bi mogla biti prisiljena ugasiti i drugi reaktor u elektrani Cernavoda jer nizak vodostaj Dunava ugrožava sisteme za hlađenje.

Posljedice u Francuskoj i Italiji

Ovogodišnji toplotni talasi prisilili su i Francusku da ograniči proizvodnju u nuklearnim elektranama, koje su okosnica elektroenergetskog sistema zapadne Evrope. Elektrane koriste vodu za hlađenje iz rijeka Rhone i Garonne, a postoji rizik da ispuštena voda postane prevruća i ugrozi biljni i životinjski svijet.

Zbog dugotrajne suše, mađarska je vlada pozvala na štednju struje i vode. U Szentendreju, sjeverno od Budimpešte, nekoliko hiljada ljudi ostalo je bez pitke vode zbog preopterećenja sistema. “Ako se ne promijenimo, uskoro ćemo živjeti u pustinjskim uslovima”, izjavio je u petak ministar zaštite okoline Laszlo Gajdos.

Najduža italijanska rijeka Po takođe bilježi vodostaj ispod istorijskih minimuma, što ugrožava navodnjavanje poljoprivrednih površina i podstiče prodor slane vode u deltu.

Neizvjesna budućnost

“Vrućina i suša definitivno su novi rizik za privredni rast”, rekao je Carsten Brzeski, ekonomist u ING Diba AG. “Presušivanje rijeka uzrokuje stvarnu ekonomsku štetu i jasno prikazuje izazove klimatskih promjena.”

Značajnije olakšanje za evropske rijeke nije na vidiku. Prema analizi meteorologa Matthewa Drossa iz Vaisale, predviđa se da će temperature širom kontinenta do početka avgusta biti 2 do 8 stepeni više od prosjeka. Dugoročni modeli upućuju na nove talase visokog pritiska, što bi moglo značiti da prave kiše koja bi prekinula sušu neće biti sve do kasne jeseni.

“Obilna kiša može donijeti kratkoročna poboljšanja, ali ako se suvo tlo i stabilni vremenski obrasci nastave, ti će pomaci vjerovatno biti privremeni”, rekao je Hannah.

Naučnici upozoravaju da Evropu očekuju još jače vrućine i suše ako svijet ubrzano ne smanji potrošnju nafte, uglja i gasa.

“Vrućina istovremeno isušuje tlo, prazni rijeke i povećava potražnju za vodom. To je jasan potpis klimatskih promjena”, rekla je Hannah Cloke, profesorica meteorologije i klimatskih nauka sa Univerziteta u Readingu.

“Ljeta poput ovog postaju uobičajena i biće sve gora sve dok sagorijevamo fosilna goriva”, dodala je. “To je čista fizika.”

Tagovi: ,,,

Pročitajte još

1 … 651 652 653 654 655

Popularno