Zvaničnici Glavne uprave za trgovinu Evropske komisije dobili su zadatak da osmisle “odlučniju i učinkovitiju politiku trgovinske zaštite” kako bi se riješili problemi u odnosima s Pekingom, navodi se u internom dokumentu u koji je Politico imao uvid. Među opcijama koje se razmatraju jest i utvrđivanje dodatnih sektora u kojima bi se mogle sprovesti “zaštitne istrage”.
Orijentacijska rasprava
U takvim istragama EU bi procijenio kako uvoz šteti lokalnoj industriji te mogu li se uvesti carinske kvote. Brisel je u prošlosti već uveo zaštitne mjere za čelik i ferolegure, a buduće istrage mogle bi obuhvatiti i druge industrije.
Osim toga, ubrzao bi se rad na takozvanom instrumentu za suzbijanje prekomjernih kapaciteta. Cilj tog mehanizma bio bi rješavanje problema kompanija koje uz državne subvencije proizvode velike količine robe u strateškim sektorima, zbog čega se druge industrije praktički ne mogu takmičiti.
O takvom se mehanizmu raspravlja već neko vrijeme, ali smatra se rizičnim jer bi se vjerovatno kosio s pravilima Svjetske trgovinske organizacije, koja članicama uopšteno zabranjuju diskriminaciju pojedinih zemalja.
Prema dvojici zvaničnika EU-a koji rade na prijedlozima, a koji su željeli ostati anonimni, o planovima će prvo raspravljati i dorađivati ih komesari na “orijentacijskoj raspravi” 29. maja.
Čelnici EU-a potom će na samitu G7 u Francuskoj, koji počinje 15. juna, raspravljati o kineskim ograničenjima izvoza ključnih sirovina – neophodnih za sve, od vjetroturbina do baterija za automobile – čime će dati političke smjernice izvršnoj vlasti EU-a.
Promjena političke klime
Nakon toga, Komisija će zatražiti mišljenje šefova vlada država članica na sastanku Savjeta Evrope 18. juna u Briselu. U nacrtu dnevnog reda za taj samit, do kojeg je došao Politico, to je pitanje uvršteno u raspravu o “unapređenju konkurentnosti i strateške autonomije EU-a u izazovnom geoekonomskom kontekstu” te rješavanju “globalnih makroekonomskih neravnoteža”.
S obzirom na to da se evropska industrija suočava sa snažnim geoekonomskim izazovima, “sada bi mogla postojati politička volja u nekim državama članicama koje su se ranije suzdržavale”, rekao je jedan od zvaničnika o nastojanju da se postroži trgovinski stav EU-a prema Pekingu.
Iako je Komisija dugo tražila nova ovlaštenja za rješavanje ovog problema, neke su se članice aktivno protivile, strahujući od narušavanja odnosa s Kinom. Ključno će biti obezbijediti podršku Njemačke, koja je istorijski izbjegavala zaoštravanje trgovinskih sukoba s Kinom.
Kineska ulaganja
Berlin trenutno proživljava industrijski pad dok Peking jača svoj uticaj u sektorima čiste tehnologije, automobilskoj industriji i proizvodnji, a posebno je izložen bilo kakvim novim ograničenjima prodaje rijetkih zemnih metala.
Bilateralni trgovinski deficit EU-a s Kinom porastao je na 359,3 milijarde evra u 2025. godini, što je gotovo za petinu više nego prethodne godine. Evropski industrijski sektori, od hemijske do automobilske industrije, gube radna mjesta i smanjuju proizvodnju, pogođeni prekomjernim uvozom jeftinije kineske robe.
Odlazak mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je privlačio kineska ulaganja, takođe otvara novu priliku zvaničnicima da dobiju odobrenje za svoje planove. S druge strane, španski premijer Pedro Sančez, koji je u aprilu četvrti put u isto toliko godina posjetio Kinu, pozicionira se kao vodeći zagovornik prijateljskijih odnosa s Pekingom.
Stroža pravila
Strah od deindustrijalizacije zavladao je Briselom, koji je odgovorio nizom inicijativa usmjerenih na smanjenje zavisnosti Unije od najvećeg svjetskog izvoznika. Ranije ovog mjeseca Brisel je najavio ograničenje korištenja sredstava EU-a za solarne pretvarače proizvedene u Kini, ključnu tehnologiju za obnovljive izvore energije.
Predloženi Zakon o industrijskom akceleratoru Komisije predviđa stroža nova pravila za provjeru kineskih ulaganja, dok revizija Zakona o kibernetičkoj bezbjednosti ima za cilj da potakne evropske prijestonice da smanje upotrebu opreme kineskih tehnoloških divova poput Huaweija.
Peking je kao odgovor zaprijetio odmazdom. Međutim, ako želi značajno smanjiti rastući trgovinski deficit, Komisiji bi bile potrebne nova trgovinska ovlaštenja kako bi zaustavila priliv kineske robe na jedinstveno tržište.
